Loluwari Média (RAEOA) – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, husu bá povu Timor-Leste atu haluha pasadu, no husu atu hakuak fraternu, promove pás, dame no seguransa.
“Ne’eduni, lalika halo julgamentu bá passadu. Lalika hanoin bebeik bá passadu, tanba ita hakarak ko’alia bá passadu, ko’alia kona-bá Agostu 1975, ou ko’alia kona-bá masákre Aileu, Same, no kríze sira seluk iha ita nia le’et rasik.” Dehan. Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, durante halo diskursu iha komemorasaun loron Proklamasaun indepedensia Unilateral ba dala-49 iha Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cussi Ambeno (RAEOA) kinta (28/11).

Xefe Estadu hatete, komemorasaun loron Proklamasaun independensia Unilateral ba dala-49, 28 Novembru 1975 to’o 28 Novembru 2024, iha aldeia Sanane, suku Costa, Sub-Rejiaun Pante Makassar, Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).
Timoroan fahe malu iha situasaun difísil, maibé, sorte bo’ot, rai ida ne’e iha líder ida hanesan Kayrala Xanana Gusmão, oras ne’e primeiru-ministru momentu ne’ebá nu’uda Komandante Supremu Rezisténsia, nia mak dada dalan bá rekonsíliasaun nasionál. Xanana ho nia matenek inspira, bolu Timoroan tomak, atu husik bá kotuk, buat ne’ebé iha kotuk.
“Ne’e-duni mak, maun bo’ot Xanana, ne’ebé dada ita, husi 1981 bá oin, liliu liuhusi periodu ida ne’ebé difísil, nia hatete, laiha justisa iha vingánsa nia laran. Nia sobrevivente baze apoiu Matebian, nia sai hanesan sasin, konsekuénsia ne’ebé mai husi radikalizmu ideolójiku ita nia. Ne’e-duni, hakuak Fraternu, ida ne’e tenke kontínua. Ita kontínua fo fuan, promove pás, dame no seguransa iha rai ne’e.”
Ramos-Horta, rekuñese lideransa vizionária Xanana mak loke dalan bá Timoroan nia maun-alin sira iha Indonésia, sira ne’ebé uluk luta bá autonómia, sira hili desizaun ida atu hela ho Indonézia, maibé, ita simu-malu, hamutuk.

“Kompatrióta sira iha ne’ebá barak mak hetan obriga, atu hela iha Atambua, Kupang, ka Java, Sumatra, iha ne’ebé de’it, tanba situasaun mak obriga, no sira mós halo parte TL nia istória komún. Maske dala-ruma ema haluha tiha ona, mais, sira nia espíritu, sira nia identidade, sira nia sentimentu nafatin nu’udár Timoroan.” Horta afirma.
Ramos-Horta, konsidera komemorasaun bá eventu istóriku ida ohin ne’e, ita atu halo homenájen bá eroi sira hotu ne’ebé fó sira nia vida bá TL, ohin iha Soberania. Sira mós sente haksolok ho konvidadu barak iha ne’e, husi liur, konvidadu nasionál, konvidadu internasionál.
Xefe Estadu mós espresa nia sentimentu profundu bá Timoroan sira balu ne’ebé moris iha Nusa Tenggara Timur (NTT), ohin mós mai hamutuk iha Oe-Cusse. Timoroan hotu hatene, konflitu iha rai ne’e, hahú iha fulan Agostu 1975, tanba razaun oioin. Razaun ida maka, radikalizasaun ideolójia, ne’e fahe malu kedas, partidu sira fahe malu, depois mai funu-sívil timoroan hotu hatene, ema lubuk ida Inosente, mate.
“Ohin, Timor oan hotu moris iha rai ida lívre, independente, la’os de’it agradese bá Timoroan sira ne’ebé luta, mate, bá lideransa nasionál TL nian, maibé, ita mós hatene, iha momentu ne’ebá, 1997, 1998, prezidente BJ Habibie, Estadista Bo’ot ida, ne’ebé ho nia vizaun, nia hahú prosesu atu rezolve problema Timor-Leste.”
Atu rai ne’e hetan susesu, moris iha nasaun lívre ida, Tentara Nasionál Indonesia (TNI), sira mós kontribui. Tanba sira fó dalan bá BJ Habibie, hodi halo reformasia iha Indonesia no kontínua rezolusaun problema TL nian.
“Ita tenke rekuñese papél importante TNI nian, iha ne’ebé permite prosesu 1999 la’o bá oin, maske, ho difikuldades hothotu mak ita hatene, no sira mós tane reformásia iha Indonesia.”
Jornalista : Chay Risky
Editór : Ilima’a

