Loluwari Média (Quelicai) – Eskola Báziku (EB) Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, ne’ebé iha istória bo’ot iha tempu rezisténsia, hetan apoiu fasilidade eskola no ekipamentu desportu husi Prezidénsia Repúblika (PR), José Ramos- Horta, liuhusi Unidade Sosiédade Sivil no Apoiu Sosiál Palásiu Prezidensiál. Entrega apoiu ne’e iha Kuarta (03/09) iha Darnafa-Namanei, Postu Quelecai-Antigu, munisipiu Baucau.
Eskola bazika Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, iha Tempu Rezisténsia (1990).
Eskola Báziku Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, ne’ebé iha tempu okupasaun Indonésia kuñesidu nu’udar “SD Darnafa”, loke husi Dom Carlos Belo rasik, iha tinan 1990 no sai fatin istóriku ba luta rezisténsia nasionál. Dom Carlos rasik hatutan ninia objetivu barak, nia hari’i eskola refere la’ós de’it ba prosesu aprendisajen, maibé mos nu’udar fatin kladestina rezisténsia nian.

Iha momentu ne’ebá, kapela seidauk iha. Nune’e misa no sakramentu balu halo de’it iha eskola ida ne’e. Barak liu gerilleiru sira husi ai-laran simu batizmu iha fatin refere. Tanba iha tempu okupasaun, militár TNI no grupu milísia halo patrullamentu rigorózu iha area refere. “SD Darnafa” fatin ne’e izoladu tebes do’ok husi Villa. Ninia lokalizasaun ne’e sai estratéjiku ba gerilleiru sira atu organiza sorumutu no halo kontaktu ho rezisténsia sira.

Lia na’in sira iha fatin refere haktu’ir, “Darnafa” konsidera rai lulik tebes konforme hato’o husi lia na’in sira, nune’e haforsa di’ak liu tan rezisténsia sira nia ligasaun ho kultura lokál. Tan ne’e, forsa militár sira la konsege tama iha ne’ebá to’o Timor hetan Ukun-an.
Gerilleiru nia emar sira hala’o atividade rezisténsia iha area ne’e. Komandante saudozu “Ran-Nakali” uza hanesan base kontaktu ho juventude iha Villa no komadante “Somocho” mos tau base iha fatin ne’e, hafoin nia ba fali parte Região IV, hamutuk ho Nino Konis Santana. Komandante seluk hanesan Cornelio Gama “L7” no Saudozu Cipriano “Rodak” (Roda Bulak) mos mai hetan ligasaun no apoiu iha area ne’e.

Padre, João de Deus, bainhira halo vizita ba eskola bazika (SD Darnafa), uza mos opurtunidade atu halo atividade pastoral no kladestina. Durante vizita, nia sempre lori batina 2 ida ba nia, batina ida ba komadante Gerilleiru FALINTIL ruma.
Padre, João de Deus fasilita ligasaun gerilleiru ho komunidade. Bainhira komandante rezisténsia sira presiza tu’un ba villa, sira sa’e hamutuk ho kareta ida ho padre no liuhusi Inimigu nia le’et. Padre sira fó batina atu komandante rezisténsia sira sa’e hanesan pastor ka padre, atu labele deskonfia nu’udar suspeita ida husi ai-laran.
Estratéjia ne’e uza hodi halo enkontru ho juventude no komunidade hodi fó orientasaun, informasaun, no motivasaun ba juventude rezisténsia sira iha Villa.
Restaurasaun Indepedensia 2002,
Liu tiha, restaurasaun independénsia, eskola ne’e muda naran ba “Dom Carlos F. Ximenes Belo”, nu’udar homenagem ba Laureadu Nobel ba Paz, no mos ninia kontribuisaun ba Luta Independénsia.
Apesar husi istória ne’e, agora daudaun eskola refere ninia status hanesan eskolá katólika.
Governu seidauk fó prioridade máximu ba fasilidade báziku eskola nian, hanesan meza, kadeira, bibleoteka no materiais pedagójiku sira seluk.
Diretór EB Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, Egidio Gusmão no komunidade lokál kontinua apela ba governu atu fó atensaun mos ba eskola Katóliku sira, tanba kontribui signifikante ba edukasaun no mos rezisténsia nasionál.
“Profesor no estudante sira iha ne’e, hotu-hotu mesak Timoroan deit. Ami hakarak Governu tau matan ba eskola Katóliku sira hanesan mos governu tau matan ba eskola públiku sira seluk, tanba sira mos fó kontribuisaun bo’ot ba luta independénsia.” Dehan Diretór EB Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, Egidio Gusmão, jornalista sira, iha Darnafa-Namanei, Quelecai-Antigu Baucau, kuarta (03/09).
Kuarta ne’e, ekipa Prezidénsia Repúblika transporta uluk Kadeira hamutuk 25, sei falta kadeira 75 no meza hamutuk 21, sei falta meza 79, totál meza-kadeira hamutuk 200. Kuadru aprendizajem hamutuk 6, komputadór ho marka hp-1, printer ho marka hp 1 no ekipamentu desportu inklui sepatu-roupa. Apoiu ida ne’e parte husi inisiativa Prezidente José Ramos-Horta nian, hodi responde ba proposta eskola refere. Parte ekipamentu desportu hetan donasaun husi Sr. Franklin, Prezidente nia belun di’ak iha Hong Kong.
Asesor Fraternidade Umana, Nuno Horta, hatete, apoiu ne’e sai resposta imediata tanba “Eskola ne’e iha los área rurál presiza tebes fasilidade atu alkansa estudante sira nia prosesu aprendisajen.
Entretantu Estudante Ligia Arlindo Soares, hato’o nia espresaun kontente: “Dalaruma ami estudante na’in rua tenke okupa meza ida de’it. Agora ho apoiu ida ne’e, ami bele aprende di’ak liu.”
Eskola Bazika Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, ho totál alunos 256 no profesór hamutuk na’in-8, eskola refere sei hela hanesan símbolu rezisténsia no esperansa ba foinsa’e sira maibé mos sei hasoru dezafiu iha prosesu aprendisajen. Tanba falta atensaun husi governu ba edukasaun Katóliku iha Timor-Leste.
Jornalista : Chay Risky
