Loluwari Média (Díli) – Ezijensia Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL) hasoru Parlamentu Nasionál (PN) hetan resposta pozitivu totál ne’ebé partidu polítiku sira atu politiza.
Portavós Estudante Universitariu Timor-Leste (EUTL), José da Costa Sure hatete, EUTL nia luta ba dinamika foun EUTL nu’udar movimentu estra Parlamentáriu ne’ebé dirije povu nia insatisfasaun perante sistema neubralismu no parlamentárismu ne’ebé dodok ona.
Movimentu EUTL ne’e eziste ho nia ezijensia haat (4) Primeiru kansela sosa kareta ba Deputadu 65, segundu halakon Lei Pensaun Mensál Vitalisia, Terseiru Alterasaun lei liberdade reuniaun Manifestasaun ne’ebé impede ema nia direitu atu kontrola poder politika, kuartu alokasaun Orsamentu Jeral Estadu ba setor produtivu sira.
Vitória kansela sosa kareta no LPV laos entrega husi elite no nia ema neon di’ak ida ba povu maubere maibé ida ne’e rejulta husi asaun masa ne’ebé organiza husi EUTL.
“Tanba sein asaun masa poder sosiál sei la akontese ho asaun masa ne’ebé durante ne’e halo ran turuk, tohar terus no susar laos ita husu morál maibé konfronta disipliña luta mak halo historia laos Partidu CNRT, PD, FRETILIN, KHUNTO no PLP lakoi liberta ita maibé historia ne’e puro tanba rejultadu husi konsolidasaun no mobilizasaun asaun husi masa”dehan nia liu husi konferensia imprensa iha UNTL tersa-feira ne’e.
Projetu lei numeru 11 ne’ebé aprezenta iha plenaria PN pasa ho votus Unanimidade 62 apstensaun no kontra zero no projetu ne’e nia konteudu mak revoga ka halakon total 100 metrus no LPV ba Deputadu no Eis Titulares inklui orgaun soberania sira.
Ikus mai Prezidente Repúblika promulga ona lei foun ne’e hodi halakon total LPV no direitu regalia sira seluk ne’ebé publika ona iha Jornal da Repúblika liu-husi lei numeru 7/2025 iha loron 29 fulan Setembru 2025.
“Povu mak luta entaun ita la agradese ba Elite no ita nunka agradese ba ema ne’ebé halao nia dever hodi promulga hanesan PR, EUTL hakarak agradese ba Povu Ain tanan no kamara intelektuál sira ne’ebé organiza an”dehan nia.
Tuir Nia,EUTL agradese ba espiritu Artista sira no ba komunidade ema ho difisensia sira no ba ONG sira inklui ba povu ne’ebé solidarida bee, hahan, osan no seluk tan, tantu husi rai laran no mós iha rai liur.
Solidaridade entre povu tanba asaun masa ne’e mós mosta oinsa hatudu solidaridade ba malu hodi salva Timoroan nia futuru no proteje Timor oan husi koloapsu.
“Tanba Vitória sempre mosu ho kualidade ne’ebé diferente kada pasa hamosu nia kontradisaun foun tanba rejultadu asaun masa durante ne’e ita konsideira nu’udar Vitória ba prosesu ita tenke organiza an nafatin halao vizilansia ba Vitória neebe iha prosesu nia laran ate Vitória lolos.”dehan nia.
Vitória lolos,Nia dehan, mak atu halakon previlezu hotu-hotu no konstrui demokrasia popular liu-husi estadu inkluzivu ne’ebé povu hotu-hotu partisipa no toma desizaun.
“Ita tenke luta nafatin atu halakon tradisaun totál sosa kareta luxu ba mahukun sira, ita luta nafatin hodi halakon total LPV no hamos previlezu politika oioin, ita luta nafatin hodi alterasaun ba lei liberdade reuniaun no Manifestasaun”dehan nia.

Liu tiha asaun masa mosu narativa rua ne’ebé ko’alia kona-ba morál no etika iha prespetiva morál julga katak demostrasaun husi EUTL ne’e anarkismu no bandalismu.
Nia dehan,Seluk morál dehan katak Eis Titulares no Eis Deputadu sira no Veteranus terus barak ba rai ida ne’e, nune’e labele halakon sira nia direitu no Pensaun no regalia osan, kareta no Rejidensia no seluk tan.
EUTL atu esklarese ba intelektuál no burugrai no traditionál sira hamosu morál elite refere EUTL konsidera morál dominante sira ne’e mak ideia nu’udar elite sira dominate agora tanba elite iha poder mak aumesmu tempo kria morál atu domina Sosiédade povu sai subordinadu nafatin hakruk no sai atan ba morál metan no malahok husi elite sira.
“Bainhira povu dukur mak elite sira kontinua hanehan no supa liu-husi LPV no liu-husi lei predatór sira seluk kontrariu ho morál elite ho nune’e EUTL nia morál forma husi Esensia demokrásia nian katak poder iha povu husi povu no fila-fali ba povu”dehan nia.
Nune’e manifestasaun husi EUTL halao ho natureza laos anarkismu no bandalismu EUTL alerta atu defende ba obra historiku povu nian siknifika rejiste hasoru elite sira tanba ne’e EUTL defende nafatin ba Vitória.
Povu hotu-hotu tenke halo kampaña bebeik atu esklarese ba ema hotu-hotu povu liu-husi EUTL mak halakon LPV laos elite sira povu tenke defende hasoru narativa husi Elite neebe hasoru laloran politika. “kampaña Eleitorál tanba tendensia boot tebes ba elite sira halo kampaña iha sira nia neon diak iha elesaun tanba elite sira sei manipula historia mak povu tenke atenbrani hodi hasoru”
Maske PR promulga ona,Nia dehan,maibé sei iha nesésidade atu mosu intrepretasaun ba lei nia efikásia no nia aplikasaun iha sosiedade konforme artigu 149 Konstituisaun RDTL PR bele halo fiskalizasaun apstrata no preventiva.
Katak husi Tribunál nia hanoin kona-ba diploma nia Konstitusionálidade fiskalizasaun nee siknifika PR husu uluk antes diploma ida nee tama iha envigor.
Dalan refere EUTL ho Povu maubere ultrapasa ona posibilidade ba dalan segundu konforme artigu 150 Konstituisaun RDTL artigu ne’e perante ba PR, PN, PM no Deputadu sira no mos Prokuradór Geral Repúblika no PDHJ husu fiskalizasaun ba diploma ne’ebé promulga ona no tama envigor.
“Fiskalizasaun siknifika katak husu Tribunál nia hanoin katak Konstitusionálidade tama envigor iha ordenamentu Juridiku, posibilidade boot atu iha dinamika foun ne’ebé sei mai iha futuru, haree tendensia no posibilidade ne’e ita hotu nia dever atu halo vizilansia nafatin ba Vitória povu nian ne’ebé emprosesu”dehan nia.
Jornalista : Chay Risky
