Loluwari Media (Dili) – Iha fulan Agostu, projetu Bayu-Undan (BU) atinji pontu importante ida hodi finaliza ninia retirada kondensadu final no sai marka istória omenajen ida ba Povu Timor-Leste.
Téniku Operasaun Bayu-Undan Marciano Correira ne’ebé desde tinan 2002 simu nu’udar servidór iha kompaña Santos.
“Iha tinan 2002, ha’u hahú kareira ofshór ida ne’ebé transforma ha’u nia méhi sira ba realidade, esforsa ha’u hodi dezenvolve ha’u nia an no forma ha’u sai Operasaun Téniku no líder profisionál.”sita komunikadu Imprensa ne’ebé Loluwari.tl aseu iha pájina kompaña Santos.
Nune’e mós Julio Guterres hatete,kampu Bayu undang nu’udar viazen moris durante tinan 20 resin.
“Bayu-Undan la’ós de’it hanesan kampu mina,maibé nia hanesan viajen moris nian iha tinan 20 nian, ne’ebé hola parte husi ha’u nia dezenvolvimentu, servisu, amizade, no orgullu taka kapítulu istóriku ida ne’e ho di’ak”dehan nia.

Momentu ida ne’e simboliza remata kapítulu ne’ebé importante iha istória enerjia Timor-Leste nian, hodi subliña legadu husi operasaun ne’ebé seguru, fiável, no klase mundiál ne’ebé fornese durante projetu nia moris.
“To’o ohin loron, Bayu-Undan jenera ona reseita liu husi $25 billaun ba Timor-Leste, hodi fó kontribuisaun ne’ebé metin ba nasaun nia kreximentu ekonómiku no dezenvolvimentu nasionál”
Bayu Undan nia susesu sei la akontese bainhira laiha dedikasaun no profesionalizmu husi ema barak ne’ebé kontribui durante ninia jornada.
“Ami rekoñese ho agradesimentu boot ba esforsu husi ekipa Timoroan no la’os-Timoroan sira, ne’ebé sira-nia kompromisu no kolaborasaun garante operasaun ne’ebé di’ak tebes no mantein padraun seguransa no performase ne’ebé aas”
“Ami hakarak fó rekoñesimentu espesiál ba ami-nia traballador Timoroan sira, ne’ebé hala’o papel integrál ida iha Bayu-Undan nia moris. Sira-nia kontribuisaun reprezenta la’ós de’it susesu pesoál maibé mós orgullu no progresu nasionál”
Nune’e mós, Kompaña Santos hato’o agradesimentu klean ba sira-nia família, ne’ebé ho sira-nia pasiénsia, apoiu, no sakrifísiu boot tebes hodi permite sira atu serbí iha tasi laran no rai maran ho dedikasaun boot.
Istória husi Bayu-Undan nu’udar istória ida husi parseira, reziliénsia, no objetivu komún Liu tan produsaun enerjia, Bayu-Undan promove ona dezenvolvimentu abilidade, hametin kapasidade lokál, no kria oportunidade ne’ebé metin ba Timor-Leste.
“Hafoin ita marka retirada ikus ida ne’e, ita selebra legadu husi Bayu-Undan no ema hotu ne’ebé halo ida ne’e posível. Ba membrus ekipa hotu, traballador, no família sira obrigadu ba imi-nia kompromisu ne’ebé la nakdoko no kontribuisaun boot ba projetu ne’e nia susesu”tenik nia.
Ekipa Loluwari

