Loluwari Mídia (Ainaro) – Vise Ministru Asuntu Parlamentar (VMAP), Centro Nasionál Chega I.P hamutuk Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 1974-1999 (AVKP) inagura Uma Memória Esperansa (UMbE) ba Sobrevivente Vitima, Ana G. de Lima S. Lemos Almeida, iha Aldeia Guer-udu, Suku Soro, Postu Administrativu Ainaro, Munisipiu Ainaro.
Reprezentante Vise Ministru Asuntu Parlamentar (VMAP) no Chega!I.P, Inocencio de Jesus Xavier hatete, apoiu ne’ebé governu liu husi Chga I.P fó la’os atu selu sira nia sofrementu maibé nu’udar rekoñesimentu, valorizasaun no dignifikasaun.
Inocencio sita lia-fuan husi sobrevivente sira nian ne’ebé hateten katak,sobrevivente sira laos kaer kilat hodi halo funu maibé sira nia isin sai abrigu ba asuwain sira no jovens rezisténsia sira.
“Ne’e hatudu katak bainhira ita halo funu ita evakua ba foho leten, sira iha vila laran sira hetan tratamentu oin-oin, tratamentu dezumanu, desgrasas, iha violasaun barbarak ne’ebé sira hasoru ho sira nia isin tomak Balun mate iha prizaun, balun hetan oan iha prizaun nia laran durante detensaun iha komplekasidade barak ne’ebé mak rejista hela”sita komunikadu Imprensa ne’ebé Loluwari.tl aseu iha pájina Chega.

Prezidente Autoridade Munisipiu Ainaro, Manuela Georgina Carmo Bucar Corte Real apresia ba servisu Centro Chega!I.P tanba halo ona Uma ba sobrevivente vitima Ana G. de Lima S. Lemos Almeida.
“nia merese duni hetan uma sai hanesan mahon ida ba nia ho familia sira”dehan nia
Koodenadór Nasional Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 1974-1999 (AVKP), Domingos P. de Araujo Moniz reforsa,sobrevivente ne’e merese duni hodi hetan Uma Memoria ba Esperansa.
Uma ne’e ho medida 9×7, kompostu husi, Kuartu 3, sala 1, haris fatin 1, varanda 1 no mos dapur, kompleta ho instalasaun eletrisidade, plafon no keramik, exeptu dapur ho totál kustu $ 14.532.00 inklui ona selu badae.
Enkuantu Benefisiariu Sobrevivente Ana G. de Lima S. Lemos Almeida kontente no agradese ba Centro Chega I.P tanba bele halo ona uma ba nia ne’ebé durante ne’e hela iha uma ne’ebé ladi’ak.
Nia informa, iha tempu pasadu nia sai nu’udar estafeta ba FALINTIL sira,no mós hetan detensaun durante tinan 2 fulan 10,hetan violasaun direitus umanus oin-oin husi Militar Indonézia.
Alende hetan violasaun,Sobrevivente ne’e nia familia liu-liu nia aman mós Militar Indonézia tiru mate no ko’a sai tiha nia nia ulun ho Asaun kruel ne’ebé mak Militar Indonézia halo tanba defende ukun rasik-an.
Entertantu, iha inagurasaun ne’e, asina akta deklarasaun entre benefisiariu, Centro Chega!I.P ho autoridade lokál, atribui sertifikadu apresiasaun ba badaen, kompaña no parte sira ne’ebé tulun hodi halo uma no mós entrega ekipamentus servisu ba badaen sira hodi kontinua nafatin profisaun ne’e ba oin.
Jornalista:Cesar Pires
Editór:Herminio Cardoso
