Loluwari Média (Díli) – Rohan ba deputadu sira no Eis Titular orgaun soberanu sira ne’ebé Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, finalmente promulga ona ho laran triste.
José Ramos-Horta, Ofisilamente uza nia kompetensia hakotu totál ba revogasaun Lei Pensaun Mensál Vitalísia ne’ebé EUTL,Sosiedade Sivil no povu tomak ezize tenke halakon.

PR Horta hatete,maske todan atu veta ka promulga Lei pensaun ne’e maibé tenke hakotu dunik tanba ezijensia sosiedade nian.
“Ohin, ha’u ko’alia ba ita-boot sira ho laran-kanek. Nu’udar Xefe Estadu, ha’u tula iha ha’u-nia kabaas responsabilidade ne’ebé todan atu promulga (ka lae) Dekretu Parlamentu Nasionál No. 21/2025, ne’ebé revoga pensaun vitalísia no benefísiu sira seluk ne’ebé fó ba eis-deputadu sira, eis-membru governu sira, no eis-xefe órgaun soberanu sira. Desizaun ida-ne’e retroativu ba loron 20 fulan-maiu tinan 2002″dehan PR Horta deklara ba Públiku iha Palasiu Prezidensia Ai-tarak Laran segunda-feira ohin.

Horta Informa, ida ne’e momentu ida signifikativu husi TL nia demokrasia jovens La’os de’it ba nia dimensaun edukativa no koretiva tanba hadi’a lei anteriór sira ne’ebé viola prinsípiu ekuidade.
Maibé, signifikativu mós ba konsekuénsia umanu no sosiál ne’ebé desizaun ida-ne’e sei hamosu ba família timoroan balun nia moris.
“Lei ida-ne’e hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasionál ho unanimidade absoluta proeza ida ne’ebé ladun akontese iha tinan 23 ita-nia independénsia ne’ebé restaura ona”
“Ha’u hakarak fó hanoin ba ita-boot sira (jornalista) katak Konstituisaun Repúblika, ne’ebé aprova iha 2002, nein Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (2011-2030), nein mós Tratadu Fronteira Marítima ho Austrália (2018) hetan konsensu kompletu hanesan ne’e”dehan nia.
Lei ida-ne’e, PR Horta dehan,tanba reflete inekívokamente reprezentante povu hotu-hotu no Governu Konstitusionál da-IX nia vontade.
Ida ne’e mós espresa sentimentu sira husi porsaun boot ida husi sosiedade, inklui líder polítiku sira ne’ebé, durante kampaña eleitorál sira 2023 nian, publikamente kompromete atu halakon lei pensaun vitalísia nian.
“Hodi promulga lei ida ne’e, ha’u halo ida ne’e hafoin konsiderasaun klean,Ha’u hatene sei afeta lider no ativista sira nia moris luta naruk ba ukun rasik-an”dehan nia.
Lei ida-ne’e la hasai sira-nia direitu nu’udar veteranu no sira-nia direitu konsagradu ba reforma ida ne’ebé dignu no justu.
Tanba ne’e Horta rekomenda atu Governu konsidera tranzisaun ida ne’ebé rasionál no justu bainhira implementa Lei, hodi garante solusaun sira ne’ebé dignu.
Molok promulga,PR Horta mós konfirma ona ho Primeiru-Ministru dala rua kona-ba tópiku ida-ne’e no sente hakmatek katak governu konsidera hela solusaun sira ne’ebé justu no dignu ho ativu.
“Ha’u mós ko’alia ona ho Prezidente Tribunál Rekursu, Prokuradór Jerál Repúblika, Provedór Justisa no Direitus Umanus, Ministru Asuntu Veteranu, Xefe Estadu Maiór F-FDTL, eis Xefe Estadu Maiór no ha’u-nia Asesór Superiór, Jeneral Lere, joven universitáriu sira, no membru rezisténsia sira”dehan nia.
Dalan ba demokrasia taka ho opsaun sira ne’ebé susar Nasaun ida nia grandeza sukat la’ós de’it ho korajen atu halo reforma, maibé mós ho umanidade ne’ebé trata nia sidadaun sira, inklui sira ne’ebé serbí Estadu.
“Ohin, hodi promulga lei ida-ne’e, ha’u reafirma ha’u-nia konfiansa iha ita-nia povu nia maturidade polítika no iha ita-nia kapasidade koletiva atu hasoru dezafiu sira ne’ebé ita hasoru iha etapa hotu-hotu”dehan PR Horta.
Xefe Estadu Esplika Membru Governu no membru Parlamentu nasionál sira laos simu Pensaun Mensal Vitalisia de’it maibé sira simu mós regalias oioin ne’ebé opiniun publiku liu-liu jovens sira lamenta.
“Hau rekomenda ba Governu lei nee sai ona maibé nia implementasaun no ezekusaun halo didiak ho fuan no respeita ho Dignidade ba ema sira ne’ebé afetadu”
Lider balun,Nia informa, laos deit Eis Titulares no lider balun servi tinan 50 tiha ona nu’udar servisu ba rai ida ne’e iha tempu luta no tempu estadu foun ida ne’e.
“Ne’e iha direitu atu hetan kompensasaun ba rai ida ne’e maibé ne’e liu-husi lei ba Veteranus sira ne’e bele mos liu husi lei asistensia sosiál Tanba ita hotu-hotu hetan vensimentu deskonta kada fulan, ha’u bele haree ida ne’e”dehan nia.
Governu tenke trata didiak no halo dialogu ho lider sira inklui Veteranus sira ho Dignidade liu-liu Eis-Prezidente, Eis-Primeiru Ministru, Eis-Prezidente Parlamentu no Eis-Prezidente Tribunal atu labele iha rajaun hanesan rai nakonu ne’e lae.
“Ha’u husu mós va Primeiru Ministru atu haree didi’ak lei kona-ba Veteranus nian no ba Eis Titulares sira tanba ate agora ha’u rasik nunka hela iha uma Estadu nian”
” hau hela iha uma privadu nian tanba ha’u sosa rai oan ida iha Metiaut hodi hela tanba ne’e ha’u la komprende Eis Titulares sira seluk ne’ebé laiha uma tanba bainhira lei ne’e los sei rekezita no kurize buat balun ne’ebé fó previléjiu ne’ebé barak demais.”
Horta esplika, la haree ba Partidu maibé oituan ka barak sira hotu kontribui hahu iha 1975 laos 20 anos maibé anos tanba ne’e husu ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hodi haree ho ekilibriu.
Ekipa Kobertura
