Loluwari Média (Díli) – Rohan ba deputadu sira no Eis Titular orgaun soberanu sira ne’ebé Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, finalmente promulga ona ho laran triste.

José Ramos-Horta, Ofisilamente uza nia kompetensia hakotu totál ba revogasaun Lei Pensaun Mensál Vitalísia ne’ebé EUTL,Sosiedade Sivil no povu tomak ezize tenke halakon.

Prezidente Repúblika

PR Horta hatete,maske todan atu veta ka promulga Lei pensaun ne’e maibé tenke hakotu dunik tanba ezijensia sosiedade nian.

“Ohin, ha’u ko’alia ba ita-boot sira ho laran-kanek. Nu’udar Xefe Estadu, ha’u tula iha ha’u-nia kabaas responsabilidade ne’ebé todan atu promulga (ka lae) Dekretu Parlamentu Nasionál No. 21/2025, ne’ebé revoga pensaun vitalísia no benefísiu sira seluk ne’ebé fó ba eis-deputadu sira, eis-membru governu sira, no eis-xefe órgaun soberanu sira. Desizaun ida-ne’e retroativu ba loron 20 fulan-maiu tinan 2002″dehan PR Horta deklara ba Públiku iha Palasiu Prezidensia Ai-tarak Laran segunda-feira ohin.

PR Ramos-Horta

Horta Informa, ida ne’e momentu ida signifikativu husi TL nia demokrasia jovens La’os de’it ba nia dimensaun edukativa no koretiva tanba hadi’a lei anteriór sira ne’ebé viola prinsípiu ekuidade.

Maibé, signifikativu mós ba konsekuénsia umanu no sosiál ne’ebé desizaun ida-ne’e sei hamosu ba família timoroan balun nia moris.

“Lei ida-ne’e hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasionál ho unanimidade absoluta proeza ida ne’ebé ladun akontese iha tinan 23 ita-nia independénsia ne’ebé restaura ona”

“Ha’u hakarak fó hanoin ba ita-boot sira (jornalista) katak Konstituisaun Repúblika, ne’ebé aprova iha 2002, nein Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (2011-2030), nein mós Tratadu Fronteira Marítima ho Austrália (2018) hetan konsensu kompletu hanesan ne’e”dehan nia.

Lei ida-ne’e, PR Horta dehan,tanba reflete inekívokamente reprezentante povu hotu-hotu no Governu Konstitusionál da-IX nia vontade.

Ida ne’e mós espresa sentimentu sira husi porsaun boot ida husi sosiedade, inklui líder polítiku sira ne’ebé, durante kampaña eleitorál sira 2023 nian, publikamente kompromete atu halakon lei pensaun vitalísia nian.

“Hodi promulga lei ida ne’e, ha’u halo ida ne’e hafoin konsiderasaun klean,Ha’u hatene sei afeta lider no ativista sira nia moris luta naruk ba ukun rasik-an”dehan nia.

Lei ida-ne’e la hasai sira-nia direitu nu’udar veteranu no sira-nia direitu konsagradu ba reforma ida ne’ebé dignu no justu.

Tanba ne’e Horta rekomenda atu Governu konsidera tranzisaun ida ne’ebé rasionál no justu bainhira implementa Lei, hodi garante solusaun sira ne’ebé dignu.

Molok promulga,PR Horta mós konfirma ona ho Primeiru-Ministru dala rua kona-ba tópiku ida-ne’e no sente hakmatek katak governu konsidera hela solusaun sira ne’ebé justu no dignu ho ativu.

“Ha’u mós ko’alia ona ho Prezidente Tribunál Rekursu, Prokuradór Jerál Repúblika, Provedór Justisa no Direitus Umanus, Ministru Asuntu Veteranu, Xefe Estadu Maiór F-FDTL, eis Xefe Estadu Maiór no ha’u-nia Asesór Superiór, Jeneral Lere, joven universitáriu sira, no membru rezisténsia sira”dehan nia.

Dalan ba demokrasia taka ho opsaun sira ne’ebé susar Nasaun ida nia grandeza sukat la’ós de’it ho korajen atu halo reforma, maibé mós ho umanidade ne’ebé  trata nia sidadaun sira, inklui sira ne’ebé serbí Estadu.

“Ohin, hodi promulga lei ida-ne’e, ha’u reafirma ha’u-nia konfiansa iha ita-nia povu nia maturidade polítika no iha ita-nia kapasidade koletiva atu hasoru dezafiu sira ne’ebé ita hasoru iha etapa hotu-hotu”dehan PR Horta.

Xefe Estadu Esplika Membru Governu no membru Parlamentu nasionál sira laos simu Pensaun Mensal Vitalisia de’it maibé sira simu mós regalias oioin ne’ebé opiniun publiku liu-liu jovens sira lamenta.

“Hau rekomenda ba Governu lei nee sai ona maibé nia implementasaun no ezekusaun halo didiak ho fuan no respeita ho Dignidade ba ema sira ne’ebé afetadu”

Lider balun,Nia informa, laos deit Eis Titulares no lider balun servi tinan 50 tiha ona nu’udar servisu ba rai ida ne’e iha tempu luta no tempu estadu foun ida ne’e.

“Ne’e iha direitu atu hetan kompensasaun ba rai ida ne’e maibé ne’e liu-husi lei ba Veteranus sira ne’e bele mos liu husi lei asistensia sosiál Tanba ita hotu-hotu hetan vensimentu deskonta kada fulan, ha’u bele haree ida ne’e”dehan nia.

Governu tenke trata didiak no halo dialogu ho lider sira inklui Veteranus sira ho Dignidade liu-liu Eis-Prezidente,  Eis-Primeiru Ministru,  Eis-Prezidente  Parlamentu no Eis-Prezidente  Tribunal atu labele iha rajaun hanesan rai nakonu ne’e lae.

“Ha’u husu mós va Primeiru Ministru atu haree didi’ak lei kona-ba Veteranus nian no ba Eis Titulares sira tanba ate agora ha’u rasik nunka hela iha uma Estadu nian”

” hau hela iha uma privadu nian tanba ha’u sosa rai oan ida iha Metiaut hodi hela tanba ne’e ha’u la komprende Eis Titulares sira seluk ne’ebé laiha uma tanba bainhira lei ne’e los sei rekezita no kurize buat balun ne’ebé fó previléjiu ne’ebé barak demais.”

Horta esplika, la haree ba Partidu maibé oituan ka barak sira hotu kontribui hahu iha 1975 laos 20 anos maibé anos tanba ne’e husu ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hodi haree ho  ekilibriu.

Ekipa Kobertura 

By Ilima'a

Profile Loluwari Media online Loluwari media Online nudar instituisaun midia ida, ne’ebé hala’o nia atividade konaba partilla informasaun ba publiku, iha kapital Dili. Iha suku vila verde postu administrativu Vera Cruz. Loluwari.com foku partilla informasaun atual sira ne’ebé akontese kada loron iha rai laran, liliu preokupasaun publiku nian iha area remotas to’o iha nivel nasional. Loluwari media online hahu nia atividade hodi pasa informasaun iha situasaun estadu emerjensia daruak metade fulan maiu tinan 2020. Maske nune’e loluwari Media online foin mak hetan lisensa husi servisu rejistu verifikasaun emprezarial Institutu publiku SERVE, IP husi kompania LOLUWARI IRA, LDA iha loron 30 fulan junu tinan 2020, ho nia lisensa operasional 1322586. Bazeia ba lei komunikasaun social artigu 40 no 41 konaba liberdade imprensa no liberdade espresaun sidadaun hotu iha direitu atu expresa sira hanoin tuir dever no obrigasaun ne’ebé la viola ema seluk nia liberdade. Inisiativa hari’i Loluwari Media Online, tanba ejensensia konsellu imprensa nian konaba publikasaun informasaun ne’ebé fo sai ba publiku tenke tama kategoria konsellu imprensa nian, no instituisaun media sira atu publika informasaun tuir lei komunikasaun social no komunga kodegu etika jornalistika ne’e sai ukunfuan ba jornalista sira hala’o kna’ar. Instituisaun media sira nia papel partilla informasaun ba publiku liuhusi publikasaun lorloron ho meius komunikasaun social sira kompostu husi media elektronika, media imprime no media online. Ne’ebé publikasaun informasaun sira laiha intervensaun husi media nain sira ho intensaun politika no ekonomia. Loluwari Media Online nudar instituisaun media privadu ne’ebé eziste atu publika informasaun tuir padraun Konsellu Imprensa no mos asosiaun jornalsita sira hanesan Timor Leste Press Union TLPU, Asosiaun Jornalista Timor Leste ne’ebé sai matadalan ba kna’ar media sira. Loluwari media online nudar instituisaun media ho orientasaun lukrutivu hanesan media privadu ne’ebé loke kampu servisu ba an rasik iha era agora hodi redus desempregu iha rai laran. Rendementu ne’ebé loluwari hetan sei mai husi iklan husi parseiru sira hanesan governu, seitor privadu sira seluk opiniaun no meius seluk. Atu fasilita salariu ba nia membru sira ne’ebé mak emprega aan iha Loluwari Media Online. Buat seluk ne’ebé la mesiona sei kesi iha regulamentu internu kompania nian ho rigorozu. Vizaun no Misaun Vizaun • Nudar referensia ne’ebé inspira leitor sira liliu publiku nia prepetiva konaba informasaun ne’ebé adekuadu iha era global ba liberdade publiku nia atu konsumu informasaun. Misaun • Informasaun ne’ebé ho tipu edukativu nudar kontrolu sosial ba publiku. • Partilla informasaun iha teritoriu tomak kobre informasaun atual akontesementu atual iha area edukasaun saude ekonomia, agrikultura no seitor produtivus sira. • Hamri’ik ho Forma rasik atu pasa informasaun iha politika redasaun no editorial ne’ebé tuir matadalan kodegu etika jornalistiku. • Produz nutisia ne’ebé independent no livre husi presaun politika no ekonomia maibe firme publika informasaun ho balansu no diferenti. • Produtu informasaun ne’ebé kualidade Strutura redasaun Xefe Redasaun : Cesar Pires Kordendor Kobertura : Alberto Pires Sekretaria Redasaun : Fernando da Costa Redaksi: Herminio Cardoso, Fernando da Costa, Alberto Pires, Sergio da Cruz, Elio da Costa, Estevão Nunu, Diretór Kompania Loluwari Ira, LDA : Herminio Cardoso Manajer Iklan/Marketing: Hernania Febriani Soares Cardoso Finansa : Otilia Caldas IT/Web: Benigno Aquino Campos, Salis Cardoso Office : Lemorai, Vila Verde, Vera Cruz, Dili, Timor Leste. phone: 74327856 (WA/SMS) fanpage facebook : loluwari media online email : cesarpires046@gmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!