Loluwari Média (Díli) – ESPASU públiku ne’ebé proibe no riksu, sai fatin sustentabilidade ekonomia moris sosiál ba foin-sa’e jovens feto-mane sira hodi hadau ninia méhi futuru naroman nian.
Bainhira Loron-matan hatoman hahú mout an neneik iha tasi ibun Comoro,sidade Dili troka ninia fardamentu.Lampu oioin iha Estátua Nicolao Lobato nian hahú moris,fó kór kmanek ba heroi nasionál ne’ebé hamriik metin kaer hela kilat ho oituan foti liman ba oin.
Maibé, iha estátua nia oin hateke ba timor logde, iha naroman ne’ebé duni nakukun kalan nian, feto-mane joven lubun ida foin mak hahú sira-nia [loron serbisu].
Tuir lolos Iha tuku walu [08:00] tempu kalan, labarik no joven sira seluk karik tuur ona iha uma hodi estuda ka han-kalan ho nia família. no balun lao pasiar, Maibé ba feto foin-sa’e Ana Felisiana da Silva (27) ida ne’e oportunidade atu buka osan.
Ana, [Naran bolu] Estudante Universidade de Díli (UNDIL), Fakuldade Siénsia de Saúde, Departamentu Saúde Públika, semestre VI ne’ebé fa’an sasán hanesan Good Day, Mocca, Torabika, bee, sigaru, no pulsa hodi fa’an durante fulan ida ho balu ona.
“Rendimentu ne’ebé ha’u hetan husi fa’an sasán sira-ne’e, uza hodi selu eskola, selu bemo, han-hemu” Jornalista Loluwari.tl halo invervista badak ho foin-sa’e ne’e foin lalais ne’e.
Foin-sa’e ne’e, jere nia tempu tuir oráriu eskola, se tama aula dader tuku 08:30 to’o tuku 10:00, kontinua fali iha tuku 12:00 to’o tuku 13:30, Iha mós aula ne’ebé tama tuku 14:00 no sai iha tuku 16:00 loraik, entaun nia fa’an iha tempu lorokraik.
“Ha’u nia tempu atu fa’an sasán mak husi loraik to’o kalan jam 10 ka jam 11 ” nia konta.
Tempu atu estuda halo traballu eskola, baibain nia halo de’it iha fatin fa’an sasan nian. Bainhira ema mai sosa sasan, nia tenke atende uluk sira.
“Se ema seidauk mai,ha’u kontinua halo traballu ho ha’u-nia laptop” dehan nia.
Nia hasoru dezafiu no obstákulu, dala-ruma rona ema nia lia-fuan ne’ebé koko hamate nia vontade halo nia sente ofendidu maibé nia la moe ho servisu negósiu kiik ne’ebé nia halo. dala-ruma mós risku ba nia tanba tempu kalan.

Iha tan, Daniel Cono Boavida estudante ida husi Fakuldade Ekonomia, Departamentu Gestaun, semestre VII iha Universidade da Paz (UNPAZ), ne’ebé hela iha Kampung Baru.
Nia hahú tama vida estudante iha 2023, nia koko motiva aan hodi moris mesak entre sente moruk no midar iha nia ain leut fatin.
“Razaun mak ha’u lakohi husu bebeik osan ba inan-aman sira iha foho, tanba ha’u lakohi sira sai terus nafatin hodi esforsu ba ha’u-nia estudu” nia konta ho oin hamnasa mihis.
Husi ne’e, Danile foti desizaun hodi fa’an pentolan iha dalan ninin, rendimentu ladun barak maibé bele sustenta nia nesesidade ba loron ohin no aban, selu propinas eskola no ajuda mós nia familia.
Nia hatene fahe tempu halo negósiu no estudu, bainhira tuku 08:00 dader tama aula, tuku 10:00 sai, fila ba uma hodi troka roupa kontinua fa’an pentolan.
“se aula tama fali tuku 4 loraik no sai tuku 5, ha’u fila troka roupa kontinua fa’an fali to’o tuku 10:30 kalan”
Tempu ne’ebé nia utiliza hodi halo traballu eskola nian mak tuku 23:00 to’o tuku 01:00 dader kalan fahe ba rua.
La fasil bainhira jere tempu husi eskola hodi buka tempu ba faan sasan, maske iha dezafius barak iha dalan ninin, nia konsiente katak mai husi família kbiit-laek tenke esforsu.
“dezafiu seluk mak hanesan ema tolok, ko’alia buat ladi’ak, feto sira (balun) hamnasa ha’u tanba kondisaun fa’an pentolan maibé, ha’u la tau ba laran” dehan nia.
Daniel nia méhi ba futuru, se seidauk hetan servisu bainhira remata estudu nia kontinua faan ninia pentolang iha dalan ninin.
“Ha’u iha esperansa katak sei suporta ha’u nia estudu, no sei sai susesu iha loron ida” dehan nia.

Aurelia Pereira Borges, nu’udar estudante ida mós husi Universidade Da Paz (UNPAZ), foti Fakuldade Direitu, semestre III ne’ebé hela iha Beto, nia koko atu lakoi sadere bebeik ba inan-aman.
“Nu’udar joven no estudante, ita labele depende de’it ba inan-aman Ita tenke iha mekanizmu ka maneira oinsá bele buka rasik moris, hodi la tane liman bebeik ba sira”
Husi esperiénsia moris inan-aman, Aurelia foti inisiativa katak moris iha Dili tenke kreativu no fahe tempu bainhira sai eskola aproveita oras livre hodi buka osan.
“Se ita-nia moris loron-loron ba de’it kampus depois fila mai uma, ha’u sente ne’e ladun di’ak”
Ho hanoin sira ne’e, nia uza modál uitoan hodi sosa sasan hanesan sigaru, white coffee, good day, no kafé hodi fa’an fali, nune’e bele hetan netik funan oitoan ba nesesidade sira seluk.
Foufoun Aurelia investe uluk ho osan $50.00 hodi sosa sigaru Marlboro slop ida ho folin $18.00 no LA slop ida $15.00, inklui sosa mós sasan seluk.
Husi investimentu kiik ne’e Bainhira osan funan tama, nia komesa sosa tan bee ho rabusadu hodi kontinua fa’an tanba rendimentu komesa iha.
Kona-ba rendimentu, Nia konta,kada loron ida se sorte di’ak bele hetan $20.00. Maibé se sorte ladún di’ak,dala-ruma hetan de’it $2.00 ka $3.00, liu-liu iha tempu rai-udan menus rendimentu.
“Osan ne’ebé ha’u hetan ne’e, balu ha’u rai hamutuk hodi sosa fali sasan no balu ha’u uza hodi selu mikrolet ba kampus”
Husi osan ne’ebé hetan, balun nia tenke rai ketak hodi selu propinas eskola nian ne’ebé kada semestre ho valór orsamentu $125.00.
Nia hela iha uma rasik hamutuk ho nia familia, Loron-loron nia komesa fa’an sasan husi tuku lima ka tuku ne’en lorokraik to’o tuku sanulu-resin-rua kalan iha dalan ninin eskola 30 de Agosto nia oin.
Nia kontente ho esforu kiik ne’ebé nia halo, tanba bele aprende buka osan rasik, Esperiénsia ne’ebé nia hetan mak bele foti desizaun ba moris no jere rasik osan husi nia kosar been rasik.
“kompara ho uluk, dala-ruma inan-aman haruka osan mai ha’u gasta de’it, depois husu tan. maibé agora ha’u hatene ona oinsá buka osan no oinsá atu jere osan ne’e ho didi’ak” dehan nia.

Nune’e mós jovens mane ida Julmiro Freitas Correia ( 20) hela iha Becora no agora daudaun tuir kursu lian Koreia, ne’ebé luta hasoru esperiénsia moris iha sidade Dili.
Julmiro sama ain iha kapitál Dili iha tinan 2025, tuir kursu lian Koreia pasa ezame ona, maibé tanba nesesidade, nia hetan sorte hodi servisu iha loja xina ida no kontinua fa’an sigaru.
“Sigaru sira-ne’e ha’u sosa iha loja xina sira ho folin $32.75. fa’an fali sigaru sira-ne’e, ha’u bele hetan funan $12.00″
Osan funan ne’e mak nia uza hodi kobre nesesidade loron-loron nian hanesan han-hemu, selu kos kada fulan $50 no balu rai hodi prepara ba rejistu kursu komputadór.
Loron ida, Nia dehan,se sorte di’ak, nia bele hetan rendimentu hamutuk $8.00 ka $9.00, maibé dala-ruma mós ema la sosa, depende ba sorte.
Nia mós uluk eskola iha UNTL, maibé tanba kestaun ekonómia ne’ebé la sufisiente, nia foti desizaun hodi sai no hili fali kursu lian Koreia gratuita iha Becora.
Kona-ba tempu, nia fa’an sigaru husi dader to’o tuku 02:00 lorokaik hafoin nia ba tuir kursu durante oras rua.
“Entaun ha’u sai tuku 4 loraik, kontinua fali fa’an sigaru to’o kalan mak fila ba uma”
Nia sente kontente bainhira ema sosa nia sasan, maibé sente triste bainhira ema la sosa, tanba fila uma la lori ho rezultadu di’ak.
Esforsu mesak, Nia haktuir, ne’e todan dunik, maibé ida-ne’e mak hanorin nia oinsá atu moris iha nia ain fatin rasik.
“Bainhira ita la esforsu, ita sente moris ne’e kaman de’it, maibé bainhira ita foti desizaun hodi moris mesak no selu kos mesak, ita foin hatene entre moris susar no moris fasil” dehan nia.
Jovens motivadór

Januário Soares “Rio” ema karitativa ida nu’udar Fundadór mós husi Fundasaun Ran Amigu Karidade (FURAK) ne’ebé orgullu ho jovens foinsa’e sira nia luta iha dalan-ninin.
Rio hatete, maibé iha mós nia vantajen no desvantajen ba jovens sira tanba sira presiza tenke estuda didi’ak iha futuru oin mai.
Maibe, Rio hatutan, sira enfrenta hela situasaun difisil, sira buka oinsa atu fa’an pelumenus hetan osan rasik.
“Entaun buat ne’ebé mak di’ak mak ne’e ita tenke iha forum ou Asosiasaun ida ne’ebé bele hanorin ba sira oinsa sira halo planu ba Negósiu tanba planu Negósiu tenke mai ho asaun literasia ne’ebé mak iha finansia oinsa para sira hatama sira nia reseitas osan tama no sai”
“no osan deve nian ne’e sira tenke hatene entaun Negósiu kiik oan mós sira bele halo Gestão aban bairua bele halo boot”

Jovens feto motivadora Maria F. S. Abrantes parabeniza nia feto maluk sira ne’ebé halo negósiu iha dalan ninin ne’e hatudu katak progresu ida oinsa feto sira iha inisiativa la depedensia ba ekonómia iha mane entermus ba forma família.
“Alin feto jovens sira ne’ebé halo negósiu iha dalan ninin signifika feto sira iha ona inisiativa atu empodera rasik sira nia ekonómia hahú husi negósiu kiik oan sira ne’e” dehan nia.
Abrantes louva tanba feto sira esforsu halo negósiu kikoan sira ne’ebé nia impaktu signifikativu bo’ot ba sira nia familia ka sira-nia sosiedade,espera katak sira nia negósiu laos de’it sai hanesan faze ne’ebé mak ohin sira kria tuir situasaun no trending ou tuir kondisaun ne’ebé mak sira iha.
Ezemplu, Nia dehan, fa’an nasi kuning karik tenke iha mehi boot para bele iha restaurante rasik bele kria ida ne’e sai hanesan inisiativa ne’ebé boot liu tan.
“intiña sira bele iha kapasidade manejementu ne’ebé mak di’ak hodi inova sira nia mikro negósiu saida de’it mak sira halo iha dalan ninin ne’e bele sai hanesan negósiu ida ne’ebé mak moris” dehan nia.
Nia informa, labele kategoriza ba buat ne’ebé ladiak ba feto sira ne’ebé mak iha impaktu ne’ebé negativa ba feto sira, tanba feto sira hahú ho mikro negósiu kiik sira hanesan ne’e duke dala-barak feto sira deside atu iha uma de’it.
No la halo buat ida, ida ne’e sei fó impaktu bo’ot liutan sira nia piskolijia, fiziku no mentál ba sira nia ekonómia, kompara ho feto maluk sira ne’ebé halo negósiu iha dalan ninin.
Tanba ne’e feto sira presiza tenke iha ideia inovativu ne’ebé mak di’ak tenta atu utiliza iha media sosiál atu buka inspirasaun barak liutan oinsa bele fó ideia ba sira atu nune’e bele inova sira nia negósiu ne’ebé mak iha.
Buat ne’ebé mak sira presiza hatene mak kria negósiu kiik ne’e nia labele hela ba to’o iha ne’e de’it maibé sira mós importante atu partisipa iha formasaun mikro negósiu ou treinamentu kualkér oportunidade ne’ebé iha sira oferese kona-ba negósiu empoderamentu feto Ekonómia.
No sira mós bele rejista sira nia kompañia,sira mós bele hetan oportunidade tenderizasaun sira ne’ebé mak iha,sira ne’ebé mak faan sasan husi tiga roda iha tasi ibun ne’e sira mós labele hanoin katak sira fa’an sigaru no kafé oan de’it no bee manas.
Maibé sira iha kapasidade naton para atu inova sira nia negósiu maibé oinsa sira mós iha kapasidade ne’ebé naton para oinsa iha matenek ne’ebé domina merkadu ne’ebé sira loke sai hanesan tarjetu ba sira nia negósiu.
“Ba ha’u saida mak sira presiza halo mak tempu agora ne’e kuaze barak mak asesu ba internet husi telemovel liu-liu sira ne’ebé mak iha sidade dili ho buat sira ne’ebé mak presija halo mak utiliza telemovel ne’e tenta atu oinsa buka koñesimentu oinsa sira ne’ebé mak oferese gratuita iha Média sosiál ne’e para sira bele inova sira nia Negósiu”

Prezidente Alumi Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Benvinda Gusmão Alves, tempu idade sei joven hanesan APFTL livre ba jovens sira atu espresa sira nia abilidade no kreatividade ba sira nia ideia furak ne’ebé sira halo ka ho sira nia inisiativa rasik ne’ebé sira espresa.
Tanba fó apoiu ba sira nia ekonómia no nesesidade oinsa sira bele dezenvolve sira nia aan hanesan ema akadémiku oinsa sira bele nafatin kontinua sira nia estudu hodi labele depende ba nia inan-aman.
Nia informa, livre ba sira laiha limitasaun ba sira oinsa atu dezenvolve sira nia aan liu-husi aktividade akadémiku ka estudu non formál sira hanesan tuir kursu ou treinamentu sira.
“Ha’u fó hanoin de’it katak nafatin dezenvolve imi nia aan sai hanesan auto finansiamentu ba prátika ne’ebé sira halo no mós aprende teoaria ne’ebé iha hodi ajuda imi nia abilidade ne’ebé iha” dehan nia.
APFTL nafatin suporta jovens sira ne’ebé luta iha dalan ninin hod nafatin kontinua halao sira nia Aktividade ne’ebé iha labele sai mós presaun nia laran hanesan ema mak obriga sira halo negósiu.
“pior liu ema amensa sira atu halo negósiu ne’e ami lakoi ami hakarak imi espresa imi nia abilidade,laiha presaun piskolozika mak sei fó impaktu la di’ak ba sira nia vida maibé bainhira livre, sira rasik mak deside ne’e kontinua lao ba oin nafatin”
Era ida agora, Prezidente APFTL hatutan, era ne’ebé avansadu ona ka era dijitalizasaun oportunidade barak loos ba maluk jovens sira oinsa bele kapasita aan liu-husi atividade ne’ebé agora daudaun hanesan organizasaun barak.
No mós sosiédade sivil bele inklina aan hodi kapasita aan bele mós tuir Kursu treinamentu barak loos agora iha mós online no mós Off line tanba ne’ebé husu ba Jovens sira aproveita tempu ida ne’e oinsa bele kapasita aan.
Agora daudaun iha mós atividade voluntáriu barak oinsa bele utiliza tempu ne’e hodi haruku aan no bele utiliza tempu ne’e hodi buka moris hodi salva vida.
“Bainhira iha abilidade mak ita sei hetan oportunidade barak mak ita ida-idak deside ita nia aan tuir ita nia paisaun, maibé direitu ida ne’e keta utiliza fila-fali fó ameasa ba ema seluk nia direitu hanesan ita hakarak partisipa iha atividade ruma ita iha direitu atu salva aan”
Jovens sira tenke iha protidaun liu-liu forma família tanba tuir politika Nasionál idade 15-25 ne’e mak idade joven 18 mai kraik ne’e labarik tanba ne’e koragen ba joven sira atu aproveita tempu ne’e hodi aprende buat barak.
Jovens sira,Nia hatutan, bainhira hetan ona servisu di’ak mak forma família tanba forma uma kain mak parte Ekonómia la suporta mak problema sei la hotu bele afeta ba piskolijia tanba ne’e mak aproveita tempu hodi hariku ho matenek hafoin forma família.
Lia-menon ba Foinsa’e sira atu banati
Lia-menon kada fontes sira hodi hameno ba jovens estudante foinsa’e sira tenke luta hahú ho negósiu kiik.
Estudante UNPAZ, Aurelia Pereira Borges
Aurelia iha nia mensajen ba joven foin-sa’e sira atu labele moe buka moris maske fa’an de’it sasan iha dalan ninin tanba futuru ne’e iha jovens nia liman rasik no labele depende ba ema seluk.
Estudante kursu lian korea, Julmiro Freitas Correia
Husu ba jovens sira ne’ebé husi foho mai Dili hodi buka moris, keta moe no keta ta’uk atu hakat.
“Se ita moe ka ta’uk, ita atu husu ba sé? Ita tenke iha prinsípiu hodi esforsu mesak, nune’e bele atinje ita-nia mehi no objetivu sira iha sidade ne’e, hodi loron ruma fila ba foho ho rezultadu ne’ebé di’ak” dehan nia.
Estudante UNPAZ Daniel Cono Boavida
Hakarak hato’o ba maluk estudante sira ne’ebé oras ne’e hala’o hela estudu no fa’an mós sasan labele moe no labele baruk.
“Tanba moe no baruk mak inimigu boot ba susesu” dehan nia.
Estudante UNDIL Felisiana da Silva
Felisiana hatete, luta ba moris labele moe, feto tenke kontinua esforsu aan sai independente labele sai depende ba inan-aman.
“Esperansa ba futuru, ha’u hakarak sai feto ne’ebé susesu no independente hodi responsabiliza ba ha’u-nia família no ba ema sira ne’ebé presiza ha’u-nia tulun,Ha’u fiar katak serbisu ki’ik ida-ne’e mak sei ajuda lori ha’u ba objetivu ka mehi ne’ebé ha’u hein hela” dehan nia.
Iha mós Lia-menon husi motivadór sira
Januário Soares “Rio”.
Husu ba Jovens sira kontinua luta ba buat ne’ebé mak iha atu sai boot laos husi boot kedas maibé husi buat ne’ebé mak kiik ne’e hanesan rekursu ne’ebé mak di’ak.
“Maibé ita presiza atu esforsu fila ba mai oinsa ho ita nia inisiativa no inovativa atu nune’e sai boot liu tan”
Klaru katak, Nia hatutan, kada pasu ne’ebé jovens sira hakat ho neneik maibé bebeik husi osan 5 centavus halo rotasaun jovens sira kontinua lao ho motivasaun ne’ebé iha mak loron ida sei sai boot.
Maria F. S. Abrantes
Enkoraja bainhira joven sira prontu atu mete ona mundu Negósiu ne’e signifika jovens sira prontu ona atu hasoru dezafiu sira ne’ebé atu mai.
“Tanba ne’e koragen nafatin ba feto maluk sira kuandu iha situasaun balu ita nia Negósiu la folin no dala-ruma iha risku nia laran ne’e hanesan jornada Negósiu ne’ebé imi hasoru”
Nia informa, feto sese de’it mak brani no prontu ona atu tama ba iha mundu negósiu siknifika sira ne’e feto forte no prontu ona atu hasoru risku ne’ebé mak iha.
Parabens ba feto sira ne’ebé bele sobre vive ate agora ba hirak ne’ebé mak seidauk hasoru situasaun sira ne’e sei mai,tanba ema hotu sempre hasoru dezafiu sira hanesan, karik feto sira hasoru keta lakon vontade maibé koragen nafatin.
“Tanba ne’e parte ida ita nia Jornada negósiante,di’ak liu prepara antes atu hasoru laloran moris bainhira situasaun difisil,katak ita la lakon ita nia esperansa no vontade hodi firme hodi kontinua imi nia negósiu ba oin”
“Ha’u apresia tebes ba feto sira ne’ebé halo negósiu iha dalan ninin ne’e hatudu katak sira ne’e feto forte ne’ebé lakoi atu depende ba família no sosiedade”
Maske kiikoan to’o iha ne’ebé ne’e nia signifikante ne’ebé bo’ot ba sira nia família no ba sira nia futuru maske negósiu ne’e kiik maibé bele sura mós hanesan kontribuisaun bo’ot ida ba Sosiédade ida ne’e.
Prezidente (APFTL), Benvinda Gusmão Alves.
Apresia ba jovens sira tanba sira prátika ona saida mak sira hanoin tanba dala-ruma sempre hasoru dezafiu no obstakulu oioin.
“Maibé imi nafatin firme hodi halao imi nia Negósiu kiik ne’e ha’u nia parabens no apresia ba imi hotu tanba iha ona inisiativa no konsege halao Negósiu kiik iha dalan ninin”
“Ha’u husu nafatin kontinua maske hahú husi buat kiik maibé presiza kapasita imi nia aan liu-husi inisiativa ne’ebé imi iha kualkér Negósiu saida de’it mak imi hala’o ha’u apresia kontinua imi nia Negósiu ida ne’e sai bo’ot”
Keta haluha, Nia informa, buka nafatin referensia no halo Gestão ba negósiu, se bainhira halo ona negósiu maibé laiha Gestão ohin hetan osan $25 maibé $25 ne’e lakon ba ne’ebé lahatene mak sei fó impaktu negósiu ne’ebé laiha sustentabilidade.
“Maka negósiu ne’e la fó sustentável no la fó benefisiu ba tempu naruk ne’ebé gasta”
Alumi Parlamentu Foinsa’e mós fó espasu ba jovens sira hakarak atu hetan formasaun ligadu ho negósiu atu jovens bele iha atividade no iha edukasaun sívika.
“Ami bele ajuda joven sira atu fó espasu no fó formasaun ba imi atu nune’e imi bele dezenvolve imi nia aan liu-husi atividade negósiu ne’e bele haboot tan”
Husu mós jovens sira atu jere negósiu ho didi’ak atu nune’e bele sustenta sira nia moris no ba sira nia família, keta haluha hakbesik aan ba jovens ne’ebé susesu ona hodi husu sira nia esperiénsia no inspirasaun.
“Atu nune’e imi mós muda imi nia moris husi buat kiik to’o bo’ot no keta haluha kontinua mós imi nia estudu iha nivel akadémiku sira no mós ba estadu non Formál sira atu nune’e bele apoiu di’ak liu tan iha imi nia aktividade negósiu”
“Ita mai ho família ida ne’ebé mak nia Ekonómia naton ita tenke hamrik rasik, hanesan jovens tenke brani hodi hasoru dezafiu,esforsu rasik”dehan nia.
Tanba Esforsu mesak mak bele hamenus Inan-Aman nia apoiu,husi negósiu kiik no esforsu mak sei boot,laiha susesu ida mak mai ho tempu badak maibé presija durasaun ho pasensia hodi hein rejultadu sei to’o mai.
Ikus-ikus ne’e jovens feto-mane hamriik iha estrada ninin iha tempu loron no kalan hodi luta ba nia moris rasik.
Jornalista : Cesar Pires /Quintão dos Santos
Editór : Herminio Cardoso