Loluwari Média (Díli) – Ministru Negósiu Estranjeiru no kooperasaun (MNEK), Bendito Freitas, hatete onra bo’ot no gratidaun klean nia hato’o benvindu ba Enkontru Interministeriál g7+ ba dala VI ida ne’ebé signifikativu liután ho aniversáriu ba dala 15 g7+ nian iha Díli Timor-Leste.
“Imi ne’ebé mai husi do’ok, no balu besik ida ne’e mak priviléjiu ida mai ami iha okaziaun ida ne’e. Ohin, ita halibur hamutuk la’ós de’it nu’udar reprezentante sira husi ita nia nasaun ida-idak maibé nu’udar membru sira husi família úniku ida husi istória ida ne’ebé fahe, dezafiu komún sira, no liliu, aspirasaun koletiva ida atu hari’i dame ne’ebé durante, reziliénsia, no dezenvolvimentu inkluzivu iha ita nia rai sira.” Dehan Ministru Negósiu Estranjeiru no kooperasaun (MNEK), Bendito Freitas, iha nia diskursu ba Ezistensia g7+ ba dala 15 iha CCD Dili, sexta (11/04).

Governante ne’e hatete, Iha tinan 15, g7+ mosu hanesan lian ida ne’ebé makaas ba estadu sira ne’ebé frajil no afetadu husi konflitu ne’ebé defende solusaun sira ne’ebé lidera husi nasaun, aprendizajen mútua, no solidariedade. Maske dezafiu barak ida-idak nia nasaun sira hasoru la define husi frajilidade.
“Momentu reflesaun ida ne’e mós xamada ida ba asaun. Enkuantu ita selebra marka sira ne’ebé ita atinji hamutuk, ita mós tenke haree ba oin, atu forma futuru dame no reziliénsia iha ita nia rejiaun tomak, reflesaun Ministeriál ba dala 6 ida-ne’e apoia ita nia kompromisiu ba respeitu mútua no solidariedade koletiva, no fó sinál ba ita nia dedikasaun atu kontinua hametin ita nia mekanizmu koordenasaun sira, ho objetivu atu muda ita nia dalan ba konsolidasaun pás no konstrusaun Estadu, enkuantu promove prinsípiu demokrátiku sira no garante respeitu tomak ba valór humanu sira no ba estadu direitu nian.”
Eventu ida ne’e mós reafirma TL nia kompromisiu atu habelar Timor nia lian rasik iha diplomasia no multilateralizmu nia laran, hodi defende prosesu sira atu foti desizaun ne’ebé inkluzivu.
“Azerbaijan g7+ nia lian koletivu reziaun iha mundu tomak ho ami nia karta konjunta ba Sekretáriu Jerál ONU nian ne’ebé mak relata husi ajénsia imprensa sira ne’ebé notavel ba knaar g7+, hetan rekuñesimentu internasionál. Tanba asegura interese no nesesidade espesífiku sira husi nasaun sira ne’ebé frajil no menus dezenvolvidu ba asuntu sira kona-ba mudansa klimátika. Ami asegura ona ami nia preokupasaun sira sei la haluha tan iha diskusaun globál sira.”
Estatutu observadór ne’ebé asegura iha Nasoens Unidas nu’udar testamentu ida ba TL nia influénsia ne’ebé buras no plataforma ida ne’ebé bele kontinua defende direitu no interese sira ba Estadu no membru sira nian, hodi haburas diálogu globál ida ne’ebé ekuitativu liu.
“Timor-Leste selebra ho orgullu nia aniversáriu ba dala 25 Konsulta Populár Agostu 1999. Komemorasaun sira hala’o iha nasaun tomak no selebrasaun sira hetan grasa husi prezensa distintu konvidadu sira, inklui reprezentante nivel aas husi ita nia parseiru bilaterál no multilaterál sira.”

Realidade ida ne’e sai sasin kona-ba nivel konfiansa polítika no estabilidade polítika ne’ebé aumenta iha nasaun ne’e.
“Nu’udar membru dedikadu Nasoens Unidas nian, Timor-Leste kaer metin responsabilidade morál ne’ebé forte atu kontribui ba esforsu rezolusaun konflitu iha komunidade internasionál nia laran liuhusi mekanizmu bilaterál no multilaterál. Ho lideransa vizionáriu no kompromisu ba dame no estabilidade sai instrumentál hodi forma g7+ ba órgaun influente to’o ohin loron.”
Homenajen espesiál ida ba Repúblika Sierra Leoa ba ninia prezidénsia dedikadu ba g7+ iha dékada ikus ne’e. Imi nia kompromisiu metin ba Timor-Leste nia vizaun ne’ebé fahe sai hanesan fonte forsa no unidade nian. Nu’udar membru ida husi Konsellu Seguransa Nasoens Unidas nian, Serra Leoa garante ona katak g7+ nia lian rona iha plataforma ne’ebé iha influénsia liu iha governasaun globál.
“Ami mós rekuñese prezensa sua exelensia Elizabeth Spehar, Sekretária Jerál Asistente ba Apoiu hodi hari’i Pás iha Departamentu Asuntu Polítiku no Hari’i Pás Nasoens Unidas. Ita bo’ot nia prezensa signifikativu tebes mai ami iha. Enkontru Ministeriál ba dala 6 ida ne’e, bainhira ita selebra tinan 15 g7+ nian.
“Nu’udar uma na’in ba enkontru Ministeriál importante ida ne’e, hein ba truka ideia konstrutivu no kolaborasaun kle’an ho ha’u nia maluk Ministru sira Negósiu Estranjeiru. Hamutuk ita sei kontinua koloka g7+ hanesan autór globál ida ho lian ne’ebé makaas atu reprezenta ho konsistente nasaun sira ne’ebé afetadu husi konflitu no frajilidade.
Mai ita moris hamutuk liu tán iha objetivu no ambisaun, hodi dudu ba kompromisiu globál ida ne’ebé makaas liu tán ba pás, justisa, no dezenvolvimentu inkluzivu.
Jornalista : Chay Risky
