Diretor Ezekutivu CNC.Ip Hugo Maria Fernandes Foto.(Alberto Pires)

 Loluwari Media (Dili) – Centro Nasional Chega!.IP (CNC,Ip) organiza konferensia nasionál kona-ba politika reparasaun ho tema, (Reparasaun nu’udar dalan ba dignifika vitima konflitu politiku 1974-1999).

Diretor Ezekutivu CNC.Ip Hugo Maria Fernandes hatete,CNC organiz konferensia nasionál ne’e atu halo konslutasaun públiku ba entidades sira nia opiniaun kona-ba esbosu politika reparasaun no esbosu lei reparasaun.

“Objetivu prinsipál husi konferensia ne’e, atu konsulta públiku relasiona ho esbosu polítika reparasaun no esbosu lei reparasaun,halibur opiniaun ka sujestaun no rekomendasaun sira husi partisipante sira hodi hadia esbosu politika no esbosu lei reparasaun ne’ebe iha ona” ba jornalista sira iha salaun konferensia Centro Nasional Chega!.IP antigo komarka Balide Kinta-Feira (05/03).

Diretór haktuir,Objetivu seluk mak atu responde ba planu estratejiku Centro Chega.Ip 2025 to’o 2030 mak memoria istórika prezervadu no asesivel, direitus umanus promovidus no sobrevivente moris ho dignu.

No responde mós ba ezekusaun planu asaun anuál 2026 nian, memória istórika prezerva no promove entidade públika no sosiedade sensivel ba valór direitus umanus.

Konferensia ne’e hala’o bazeia ba mandatu Centro Chega!.IP nian mak promove solidariedade ho individu no grupu sobreviventes vulneravel liu ne’ebé  sai vitima ba violasaun direitus umanus iha periodu 1974-1999.

Ne’ebe hatur ona iha pontu 6 sai nu’udar baze ba implementasaun rekomendasaun Chega!  iha área reparasaun nian,nune’e mós hatan ba rekomendasaun sira husi husi relatoriu Chega.

Ne’ebe hateten vitima sira ne’ebe vulneravel liu kona-ba hahalok aat sira liu tiha ona sei hetan rekonesimentu no mós dalan ida ne’ebé halo sira iha fila-fali sira nia direitu fundamentál no hetan fila-fali sira nia kbi’it atu moris hanesan sidadaun Timor-Leste sira seluk.

Nia haktuir,durante ezistensia tinan 8 nia laran Centro Chega!.IP introduz no materializa ona programa reparasaun ba vitima vulneravel liu husi implementasaun atividade sira hanesan, hari’i uma memoria ba esperansa ba vitima hamutuk 26.

Introduz hakbi’it ekonomia liu husi fundus ki’ik ba grupu vítima 15 oferese ona bolsa estudu ba vitima nia oan hamutuk ema na’in 36, servisu hamutuk ho Ministerio Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), oferese pagamentu pontuál ba vítima 443.

Liu husi kooperasaun APPSTL fó ona tratamentu saúde mentál ba vitima ne’ebe hetan moras mental husi konflitu pasadu hamutuk ema nain 36 no harii monumentu sira nu’udar reparasaun simboliku inklui organiza ona komemorasaun ho vítima sira hamutuk dala 67.

“Atividade hirak ne’e halo nu’udar medida reparativu atu asegura sustentabilidade implementasaun programa no aktividade sira ne’ebé integradu inklui responde ba mandatu Konstituisionál ne’ebe defini ona iha artigu I Pontu no 3″dehan nia.

Tanba estadu Timor-Leste presiza estabelese politika nasionál no lei reparasaun ne’ebé bele fó liu legalidade no lejitimidade ba implementasaun inklui hatur asuntu reparasaun sai dunik responsabilidade estadu nian.

Ministru Assunto Combatente Libertasaun Nasional MACLN Gil da Costa Monteiro ‘Oan Soru’ hatete, konferensia ne’e hanesan konsulta no ideias  konstrutivu hodi fó solusaun ba problema sira.

“Ohin loron 05 fulan marsu konferensia ida ne’e bele hetan konsulta ida di’ak bele hetan ideia ne’ebé di’ak ideia konstrutivu hodi fó solusaun laos dala ida de’it maibé bebeik”dehan nia.

Nia dehan,Problema atu labele boot tenke tuir buat ne’ebé mak iha atu rekonsilia karik hanesan nia parte sempre koalia iha fatin balun katak karau ne’e, karau timur ho karau vaka ne’e bele duut iha tetuk laran.

Governante ne’e husu ba entidades sira hotu atu hamutuk hodi hodi fó solusaun ba problema hirak ne’ebé mak iha.

“Mais apenas atu agradese katak eventu Sira hanesan ne’e importante no mai oin sei presiza nafatin ita nia hamutuk, Muzeu da Rezistensia, Conselho dos Combatentes da Libertacao Nacional, Centro Nacional Chega, Comite Orientador 25 hamutuk ho ministerio para Ita bele haree lolos problema”dehan nia.

Jornalista : Alberto Pires

Editor : Herminio Cardoso

By Ilima'a

Profile Loluwari Media online Loluwari media Online nudar instituisaun midia ida, ne’ebé hala’o nia atividade konaba partilla informasaun ba publiku, iha kapital Dili. Iha suku vila verde postu administrativu Vera Cruz. Loluwari.com foku partilla informasaun atual sira ne’ebé akontese kada loron iha rai laran, liliu preokupasaun publiku nian iha area remotas to’o iha nivel nasional. Loluwari media online hahu nia atividade hodi pasa informasaun iha situasaun estadu emerjensia daruak metade fulan maiu tinan 2020. Maske nune’e loluwari Media online foin mak hetan lisensa husi servisu rejistu verifikasaun emprezarial Institutu publiku SERVE, IP husi kompania LOLUWARI IRA, LDA iha loron 30 fulan junu tinan 2020, ho nia lisensa operasional 1322586. Bazeia ba lei komunikasaun social artigu 40 no 41 konaba liberdade imprensa no liberdade espresaun sidadaun hotu iha direitu atu expresa sira hanoin tuir dever no obrigasaun ne’ebé la viola ema seluk nia liberdade. Inisiativa hari’i Loluwari Media Online, tanba ejensensia konsellu imprensa nian konaba publikasaun informasaun ne’ebé fo sai ba publiku tenke tama kategoria konsellu imprensa nian, no instituisaun media sira atu publika informasaun tuir lei komunikasaun social no komunga kodegu etika jornalistika ne’e sai ukunfuan ba jornalista sira hala’o kna’ar. Instituisaun media sira nia papel partilla informasaun ba publiku liuhusi publikasaun lorloron ho meius komunikasaun social sira kompostu husi media elektronika, media imprime no media online. Ne’ebé publikasaun informasaun sira laiha intervensaun husi media nain sira ho intensaun politika no ekonomia. Loluwari Media Online nudar instituisaun media privadu ne’ebé eziste atu publika informasaun tuir padraun Konsellu Imprensa no mos asosiaun jornalsita sira hanesan Timor Leste Press Union TLPU, Asosiaun Jornalista Timor Leste ne’ebé sai matadalan ba kna’ar media sira. Loluwari media online nudar instituisaun media ho orientasaun lukrutivu hanesan media privadu ne’ebé loke kampu servisu ba an rasik iha era agora hodi redus desempregu iha rai laran. Rendementu ne’ebé loluwari hetan sei mai husi iklan husi parseiru sira hanesan governu, seitor privadu sira seluk opiniaun no meius seluk. Atu fasilita salariu ba nia membru sira ne’ebé mak emprega aan iha Loluwari Media Online. Buat seluk ne’ebé la mesiona sei kesi iha regulamentu internu kompania nian ho rigorozu. Vizaun no Misaun Vizaun • Nudar referensia ne’ebé inspira leitor sira liliu publiku nia prepetiva konaba informasaun ne’ebé adekuadu iha era global ba liberdade publiku nia atu konsumu informasaun. Misaun • Informasaun ne’ebé ho tipu edukativu nudar kontrolu sosial ba publiku. • Partilla informasaun iha teritoriu tomak kobre informasaun atual akontesementu atual iha area edukasaun saude ekonomia, agrikultura no seitor produtivus sira. • Hamri’ik ho Forma rasik atu pasa informasaun iha politika redasaun no editorial ne’ebé tuir matadalan kodegu etika jornalistiku. • Produz nutisia ne’ebé independent no livre husi presaun politika no ekonomia maibe firme publika informasaun ho balansu no diferenti. • Produtu informasaun ne’ebé kualidade Strutura redasaun Xefe Redasaun : Cesar Pires Kordendor Kobertura : Alberto Pires Sekretaria Redasaun : Fernando da Costa Redaksi: Herminio Cardoso, Fernando da Costa, Alberto Pires, Sergio da Cruz, Elio da Costa, Estevão Nunu, Diretór Kompania Loluwari Ira, LDA : Herminio Cardoso Manajer Iklan/Marketing: Hernania Febriani Soares Cardoso Finansa : Otilia Caldas IT/Web: Benigno Aquino Campos, Salis Cardoso Office : Lemorai, Vila Verde, Vera Cruz, Dili, Timor Leste. phone: 74327856 (WA/SMS) fanpage facebook : loluwari media online email : cesarpires046@gmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!