Loluwari Media (Dili) – Centro Nasional Chega!.IP (CNC,Ip) organiza konferensia nasionál kona-ba politika reparasaun ho tema, (Reparasaun nu’udar dalan ba dignifika vitima konflitu politiku 1974-1999).
Diretor Ezekutivu CNC.Ip Hugo Maria Fernandes hatete,CNC organiz konferensia nasionál ne’e atu halo konslutasaun públiku ba entidades sira nia opiniaun kona-ba esbosu politika reparasaun no esbosu lei reparasaun.
“Objetivu prinsipál husi konferensia ne’e, atu konsulta públiku relasiona ho esbosu polítika reparasaun no esbosu lei reparasaun,halibur opiniaun ka sujestaun no rekomendasaun sira husi partisipante sira hodi hadia esbosu politika no esbosu lei reparasaun ne’ebe iha ona” ba jornalista sira iha salaun konferensia Centro Nasional Chega!.IP antigo komarka Balide Kinta-Feira (05/03).
Diretór haktuir,Objetivu seluk mak atu responde ba planu estratejiku Centro Chega.Ip 2025 to’o 2030 mak memoria istórika prezervadu no asesivel, direitus umanus promovidus no sobrevivente moris ho dignu.
No responde mós ba ezekusaun planu asaun anuál 2026 nian, memória istórika prezerva no promove entidade públika no sosiedade sensivel ba valór direitus umanus.
Konferensia ne’e hala’o bazeia ba mandatu Centro Chega!.IP nian mak promove solidariedade ho individu no grupu sobreviventes vulneravel liu ne’ebé sai vitima ba violasaun direitus umanus iha periodu 1974-1999.
Ne’ebe hatur ona iha pontu 6 sai nu’udar baze ba implementasaun rekomendasaun Chega! iha área reparasaun nian,nune’e mós hatan ba rekomendasaun sira husi husi relatoriu Chega.
Ne’ebe hateten vitima sira ne’ebe vulneravel liu kona-ba hahalok aat sira liu tiha ona sei hetan rekonesimentu no mós dalan ida ne’ebé halo sira iha fila-fali sira nia direitu fundamentál no hetan fila-fali sira nia kbi’it atu moris hanesan sidadaun Timor-Leste sira seluk.
Nia haktuir,durante ezistensia tinan 8 nia laran Centro Chega!.IP introduz no materializa ona programa reparasaun ba vitima vulneravel liu husi implementasaun atividade sira hanesan, hari’i uma memoria ba esperansa ba vitima hamutuk 26.
Introduz hakbi’it ekonomia liu husi fundus ki’ik ba grupu vítima 15 oferese ona bolsa estudu ba vitima nia oan hamutuk ema na’in 36, servisu hamutuk ho Ministerio Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), oferese pagamentu pontuál ba vítima 443.
Liu husi kooperasaun APPSTL fó ona tratamentu saúde mentál ba vitima ne’ebe hetan moras mental husi konflitu pasadu hamutuk ema nain 36 no harii monumentu sira nu’udar reparasaun simboliku inklui organiza ona komemorasaun ho vítima sira hamutuk dala 67.
“Atividade hirak ne’e halo nu’udar medida reparativu atu asegura sustentabilidade implementasaun programa no aktividade sira ne’ebé integradu inklui responde ba mandatu Konstituisionál ne’ebe defini ona iha artigu I Pontu no 3″dehan nia.
Tanba estadu Timor-Leste presiza estabelese politika nasionál no lei reparasaun ne’ebé bele fó liu legalidade no lejitimidade ba implementasaun inklui hatur asuntu reparasaun sai dunik responsabilidade estadu nian.
Ministru Assunto Combatente Libertasaun Nasional MACLN Gil da Costa Monteiro ‘Oan Soru’ hatete, konferensia ne’e hanesan konsulta no ideias konstrutivu hodi fó solusaun ba problema sira.
“Ohin loron 05 fulan marsu konferensia ida ne’e bele hetan konsulta ida di’ak bele hetan ideia ne’ebé di’ak ideia konstrutivu hodi fó solusaun laos dala ida de’it maibé bebeik”dehan nia.
Nia dehan,Problema atu labele boot tenke tuir buat ne’ebé mak iha atu rekonsilia karik hanesan nia parte sempre koalia iha fatin balun katak karau ne’e, karau timur ho karau vaka ne’e bele duut iha tetuk laran.
Governante ne’e husu ba entidades sira hotu atu hamutuk hodi hodi fó solusaun ba problema hirak ne’ebé mak iha.
“Mais apenas atu agradese katak eventu Sira hanesan ne’e importante no mai oin sei presiza nafatin ita nia hamutuk, Muzeu da Rezistensia, Conselho dos Combatentes da Libertacao Nacional, Centro Nacional Chega, Comite Orientador 25 hamutuk ho ministerio para Ita bele haree lolos problema”dehan nia.
Jornalista : Alberto Pires
Editor : Herminio Cardoso

