Loluwari Média (Lautém) – Vise Primeiru Ministru no Ministru Dezenvolvimentu Rural Habitasaun Komunitária (MDRHC), Mariano Assanami Sabino, Inaugura Sentru Treinamentu Agrikola Malailada (STAM), iha aldeia Malailada, suku Baduro, postu administrativu Lautém, munisipiu Lautém. atu sai sentru formasaun ba foinsa’e sira, joven kreativu utiliza telefone rega modo.
“Ohin mai atu apresia no atu fo kontinuidade, katak hahu ohin ba oin Sentro ne’e formaliza nu’udar sentru treinamentu ba foinsa’e sira ne’ebé mak foka liu la’os de’it ba hortikultura maibé liliu ne’e modelu irigasaun modelu rega ne’ebé mak modernu. Entaun ita sei rega ba produtu oi-oin la’os de’it hortikultura mais ba oin sei koko mos ba aihoris sira seluk ne’ebé ita hein metodu dijitalizasaun ida ne’ebé modern, presiza duni manutensaun ne’ebé diak kuidadu no utiliza ho didiak tanba ne’e mak presiza halo formasaun iha ne’e.” Dehan Ministru Dezenvolvimentu Rural Habitasaun Komunitária (MDRHC), Mariano Assanami Sabino, ba jornalista sira, iha Malailada, Lautem, domingu (09/03).

Ministeriu Dezenvolvimentu Rural ho Habitasaun ne’e nu’udar ministeriu foun ida, ka ministeriu dezenvolimentu rural atu tau matan ba suku sira, tanba dezenvolvimentu rural la’o ona iha Estatal nu’udar sekretaria estadu uluk iha kintu governu. Ne’ebé estabelese programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS) sira ne’e programa lubuk ne’ebé liga ba suku sira no sei kontinua.” Assanami haktu’ir.
Governante ne’e esplika, MDRHC atu halo koordenasaun no planu ba alvu prinsipal sira atu reduz kiak no mukit inklui asegura seguransa alimentar.
Seguransa alimentar, atu reduz mal nutrisaun koordenasaun ho ministeriu saúde, edukasaun, estatal, ho administrador postu sira ho xefe suku, xefe aldeia sira, koordenasaun ho setór sira ne’ebé ligadu ministeriu agrikultura, peskas, florestas, pekuaria, atu dezenvolve rendimentu.

Reprezentante Autoridade munisipiu Lautém, Diretór Servisu Agrikultor munisipiu Lautém, Albertino Jerónimo, afirma, apresia joven kreativu sira tanba hatudu prestasaun diak.
“Ha’u hanesan servisu munisipiu agrikultra aumezmu tempu nu’udar reprezentante prizedente aturidade munispiu Lautém. Ha’u hakarak hato’o ha’u nia apresiasaun ba ita bo’ot, tanba ita bo’ot sira durante ne’e hatudu ona servisu diak, maske servisu ita bo’ot sira hasoru dezafiu barak maibé ida ne’e mak ita bo’ot durante ne’e hatudu ita tenke apresia.”
“Ha’u hanoin ida ne’e inisiativa diak ba joven sira, liliu ha’u nia alin sira ha’u nia feton sira ida ne’e ha’u hanoin ezemplu diak ida. Maibé ida ne’e uza teknolojia modernu signifika ita nia forsa lato’o maibé nu’udar servisu agrikultura municipal, ami mos apoiu nafatin ita bo’ot sira iha parte ne’ebé mak ami bele apoiu.” Albertino enkoraja.
Almerindo Fernandes dos Santos Silva, esplika, lansamentu ba inagurasaun Smart Farming System ne’e inisiativa husi vise primeiru ministru Engeneiru Mariano Assanami Sabino, hakarak inaugura atu formaliza programa smart farmin ne’e hanesan programa MDRHC nian maibé programa ne’e ami hahu ho ami nia kbi’it rasik iha 2017 to’o agora.”
Almerindo haktuir, iha 2017 hahu hala’o servisu iha to’os hodi kuda modo, ikus mai partisipa kompetisaun negosiu no sai vensedor ba kompetisaun negosio inovativu hodi muda manual ba fali teknolojia modernu.
“Ita hahu iha 2017 bainhira ita nia to’os ne’e seidauk hanesan ne’e, ita sei mai ho manual liliu ita lori bee, rega ho liman, husi ne’eba ita lori tempu hanesan oras rua, tolu to’o oras ha’at hanesan ne’e hodi rega. Entaun ita lori makina ida para lori bé mota ne’e mai iha to’os laran, depois ita muda ona husi makina ne’e, ita ba fali trator, foin daudauk ita sai hanesan vensedor ba kompetisaun negosiu inovativu no ikus mai ita mobiliza no muda rega modo ba liuhusi telefone, ita bele ko’alia liuhusi google depois ita bele rega modo sira ne’e, ita bele rega iha ne’e ou ita bele rega iha Díli ou iha ne’ebé de’it bainhira ita asesu liuhusi internet.”

Nia esplika, fundu ne’ebé agora dadauk iha kotuk ita bo’ot sira haree instalasoens sira ne’e ba meiu (1.5) hektares ne’e por volta de 17 mil dolares americanos, ne’ebé kuandu ita hakarak halo meia hektar ita só presiza 5 mil 66 dolares americanos, ne’ebé fundus ne’e ita hetan husi kompetisaun negosiu inovatinu no oras ne’e ita moderniza ita realiza duni uza telefone rega modo ne’e.”
“Ita fo ona servisu ba ita nia feton sira, ferik no katuas sira joven balu ne’ebé mak hela besik area ne’e liliu prosesu halo kantreiru no kuda. Tanba ita nia sistema ne’e trator mak halo kantreiru no fila rai sistema rega automatika ne’ebé ita presiza ema iha kuda kolleta no halo manutensaun, liliu hamós du’ut. Ita fo servisu ba ema ita bolu dehan taswey nia halo kantreiro ida ita fo osan hanesan tanba ne’e mak ita nia traballador na’in rua, na’in tolu permanente iha ne’e maibé na’in sia kazuais bainhira ita presiza.
Jornalista: Nono