Loluwari Média (Díli) – Sekretáriu Jeràl (ONU) Antonio Guterres, hatete, nia kontente atu hato’o nia saudasaun sira ba Enkontru Ministeriál g7+, bainhira marka imi nia aniversáriu g7+ ba dala 15 iha Díli, imi nia viajen inspiradora hahú. Sidade ida ne’e, no ba nasaun barak, simboliza kanek no konflitu nian no forsa no rezolusaun ne’ebé presiza atu ultrapasa.
“ha’u sente emosionadu tebes ho ita bo’ot nia ospitalidade furak bainhira ita marka aniversáriu g7+ nian ba dala 25 husi referendu independénsia nian iha tinan kotuk. Ita bo’ot nia ema sira kumpriende di’ak liu duké maioria kustu makaas husi frajilidade no servisu lorloron nian hodi hari’i fali moris sira ho dignidade no esperansa.
Ita bo’ot nia organizasaun moris husi espíritu reziliénsia no objetivu no rekuñesimentu ne’ebé fahe katak dame ne’ebé dura mak fundasaun ba progresu.

Iha tinan hirak nia laran, ita bo’ot sira defende ona kooperasaun, solidariedade no solusaun sira ne’ebé lidera husi nasaun Timor-Leste.” Dehan Sekretáriu Jeràl (ONU) Antonio Guterres, iha nia konferénsia zoom ba ezisténsia g7+ ba dala 15 iha CCD Dili, sexta (11/04).
Antonio Guterres hatete, Timor-Leste, diferensia iha nivel global liuhusi lider sira hodi ajuda asegura objetivu dezenvolvimentu sustentavel 16.
“Imi mós halo ona diferensia iha nivel globál, liuhusi imi nia lideransa hodi ajuda asegura Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) 16 kona-ba pás, justisa no instituisaun sira ne’ebé forte. Maibé, frajilidade sira sai kle’an liu tán iha mundu tomak.
“Konflitu sira ne’ebé prolongadu, dezigualdade sira ne’ebé aumenta no krize klimátika ne’ebé makaas mak hamosu dezlokasaun no instabilidade, ho imi nia nasaun sira ne’ebé dala barak aguenta susar sira ne’e labele ignora.”
“Mundu labele husik ita bo’ot nia xhamada sira la hetan resposta. Ita presiza solidariedade ba solusaun sira, no ida ne’e mak espíritu husi Paktu ba Futuru ne’ebé ita bo’ot sira ajuda forma. Paktu ne’e trasa dalan ida atu reforma kooperasaun dame no seguransa, hodi fó prioridade ba prevensaun konflitu, mediasaun no hari’i dame.
Buka hametin koordenasaun, inklui kooperasaun Súl-Súl, hodi dezenvolve aprosimasaun inovadora sira no habelar opurtunidade ba feto no joven sira. Paktu ne’e mós husu atu halo reforma ba arkitetura finanseira globál liuhusi banku dezenvolvimentu multilaterál sira ne’ebé bo’ot liu no brani liu, hamenus dívida ne’ebé efetivu ba ekonomia frajil sira, estímulu ODS anuál ida ho dolár millaun rihun 500 no asesu di’ak liu ba finansa konsesionál, hodi rekuñese vulnerabilidade sira liuhusi Índise Vulnerabilidade Multidimensionál. “Imi tenke dudu mundu atu kumpri kompromisu sira ne’e, inklui iha konferénsia Forsa Finansiamentu ba Dezenvolvimentu iha fulan-Juñu.
“Ita tenke dudu ba justisa klimátika. Imi barak mak iha liña oin, hodi haree tasi ne’ebé sa’e no tempu ne’ebé makaas ameasa moris no subsisténsia sira. Enkuantu ita prepara ba COP 30, ita presiza haree nasaun sira nakfilak promesa sira ba asaun.”
Nasaun dezenvolvidu sira tenke hasa’e finansiamentu adaptasaun nian. Presiza kontribuisaun sira ne’ebé signifikativu ba fundu ba lakon no estragu sira. No presiza konfiansa katak US$1.3 trilhaun sei entrega.
“Ita bo’ot sira nia viajen iha tinan 15 nia laran hatudu mai ami katak solidariedade nu’udar responsabilidade komún ida. Enkuantu ita servisu atu hasoru dezafiu globál sira no implementa Paktu ba futuru, ita bo’ot nia lian sira sei sai importante tebes atu hametin multilateralizmu, prevene konflitu no hari’i futuru ida ho dignidade no dezenvolvimentu sustentável ba ema hotu.”
Jornalista : Chay Risky
