Loluwari Média (Díli) – Sekretária Jerál asistente gabinete Apoiu Hari’i Pás Nasoens Unidas, Elizabeth Spehar, hatete, priviléjiu ida ohin partisipa iha enkontru ministeriál neen no ezistensia g7+ ba dala 15 atu reflete kona-ba viajen, maibé atu hari’i dalan ida ba oin iha mundu ida ne’ebé kompleksu no inserteza ba beibeik.
“Ha’u nia agradesimentu kle’an ba governu no povu Timor-Leste, liliu ba g7+ nia ezistensia, ba sira nia kompromisu metin ba ita nia sidade ida ne’e, marka istória ba Timor-Leste, nasaun ida ne’ebé reziliénsia, la’ós de’it defende g7+ maibé apoia ona politikamente, moralmente no finanseiramente. “Ami deve ami nia apresiasaun klean liu ba nasaun illa ida ne’e, ne’ebé nia viajen husi konflitu ba dame sai hanesan sinál esperansa nian ba ita hotu.” Nia hatete.
Hodi governu no povu Sierra Leõne nia naran, hato’o nia agradesimentu bo’ot ba konfiansa ne’ebé Timor-Leste, fo ba sira hodi prezide g7+ sai hanesan onra no priviléjiu ida ba Sierra Leoa atu kaer responsabilidade ida ne’e durante tinan 10 liu ba, tu’ir lideransa Timor-Leste no Repúblika Demokrátika Kongo nian.

“Ha’u reafirma ami nia kompromisiu metin atu kontinua hala’o papél ida ne’ebé ativu liu tán hodi avansa advokasia g7+ hodi garante katak nasaun sira nia lian kontinua forma polítika globál sira kona-ba hari’i pás, hari’i estadu no kooperasaun dezenvolvimentu ba nia povu no nasaun nia apresiasaun kle’an ba misaun permanente g7+ nian, misaun sira ba Nasoens Unidas, ba sira nia esforsu inkansável hodi defende iha palku globál.”
Ho membru naun-permanente husi Konsellu Seguransa ONU nian, sira sei kontinua servisu hamutuk ho maluk membru sira hodi promove lian husi g7+ iha ONU. Iha tinan 15 ikus ne’e, g7+ buras husi koligasaun ida ne’ebé ladún di’ak ba forsa globál ida ne’ebé makaas.
“Ami nia advokasia no esforsu koletivu sira transforma ona oinsá mundu hakbesik ba hari’i dame, hari’i estadu no kooperasaun dezenvolvimentu. Ita nia nasaun sira la’ós ona destinatáriu pasivu ba desizaun internasionál sira.
Ita mak formadór sira ba polítika globál sira, hodi habelar lian sira konflitu nian no estadu afetadu sira ne’ebé frajil iha palku mundiál Impaktu mak tanjível.
Adosaun Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 16, Pás, Justisa no Instituisaun Forte, nu’udar rezultadu direitu husi sira nia advokasia ne’ebé persistente.
Ida ne’e la’ós de’it vitória polítika ida, maibé rekuñesimentu ida kona-ba ligasaun sentrál entre pás, estabilidade no dezenvolvimentu sustentável.
Argumentu ida ne’ebé sentrál ona iha Deklarasaun Dili ne’ebé adota iha salaun ida ne’e rasik.
Deklarasaun Dili lori ba estabelesimentu akordu foun ba Envolvimentu iha Estadu Frajil sira, enkuadramentu fundamentál ida ne’ebé kontinua sai relevante ohin loron hanesan iha ninia inísiu. Ida ne’e subliña realidade katak dame la’ós de’it prémiu ida ba dezenvolvimentu ida ne’e mak dezenvolvimentu.
Prinsípiu sira kona-ba prospriedade nasaun nian, responsabilizasaun mútua no solusaun sira ne’ebé orienta ba kontestu sai nafatin importante hodi forma estadu sira ne’ebé frajil navega sira nia dalan ba reziliénsia no prosperiedade.
“Funu sira ita la hahú Mudansa klimátika, ita la’ós kauza. No mudansa teknolójiku sira ne’ebé ita seidauk hetan benefísiu. Ita tenke husu ba ita nia an, pergunta sira ne’ebé susar.
Oinsá ita bele proteje estabilidade iha mundu ne’ebé mak aumenta tendénsia ba funu. Oinsá ita bele fó apoiu ba malu atu hetan pás iha ita nia rai. Oinsá ita bele asegura katak polítika globál sira konduzivu ba ita nia nasaun. No oinsa ita bele hametin liu tan ita nia unidade hanesan g7+ tenke orienta ita nia diskusaun sira iha loron rua tuir mai.”
“Ita tenke hamri’ik hamutuk ho g7+ nia moris tanba nesesidade, hari’i iha ahi konflitu no susar nian, no hametin husi ami nia vizaun fahe ba futuru ida ne’ebé pasífiku no solidariedade. Ita tenke kontinua sai lian ba povu biliaun 1,5, arkitetu sira ba ita nia futuru rasik no kampeaun sira dame no estabilidade nian. “Ha’u husu ba ita bo’ot sira hotu atu partisipa ativamente, dezafia pensamentu konvensionál no propoin solusaun sira ne’ebé brani durante enkontru ministeriál ida ne’e. Mundu haree hela ami nia povu konta ho ita bo’ot, mai ita hamri’ik hamutuk.”
Jornalista : Chay Risky
