Loluwari Média (Díli) – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hatete, g7+ moris husi luta ne’ebé fahe-husi nasaun sira ne’ebé sofre ona funu, instabilidade no intervensaun externa sira ne’ebé dala barak la konsege lori dame ne’ebé dura. Atu fó liman ba malu hodi hadi’a efikásia husi sistema ajuda globál, hodi fahe timor nia lisaun sira ba malu, no hodi apoia malu hodi forma modelu dezenvolvimentu foun ida ne’ebé orienta husi vizaun ida kona-ba dame no auto-konfiansa ne’ebé dura.
“Maske mai husi jeografia, kultura no sistema polítiku oioin, ami unidu husi komprensaun komún ida susesu atu, hari’i no sustenta dame depende ba ami nia abilidade atu sai na’in tomak ba ami nia trajetória. Ha’u haree iha nia povu aspirasaun hanesan ba prosperidade ne’ebé ha’u asiste ona, iha Timor-Leste hafoin ita nia luta naruk. Sira nia determinasaun ba futuru ida ne’ebé nabilan liu reafirma ami nia misaun koletiva, atu garante katak ami nia rai sira la hetan tratamentu hanesan problema sira ne’ebé atu rezolve maibé hanesan nasaun sira ho potensiál atu lidera sira nia transformasaun rasik.” Dehan PM, Kay Rala Xanana Gusmão, iha nia diskursu ba ezistensia g7+ iha CCD Dili, sexta (11/04).

Xefe governu, esplika atu muda sistema ajuda internasionál, ho Akordu Foun ba Envolvimentu iha Estadu Frájil sira, ne’ebé hakarak muda dinámika podér iha kooperasaun internasionál fó kontrolu ba estadu sira ne’ebé afetadu iha konflitu ba sira nia prosesu hari’i dame no dezenvolvimentu rasik.
“Dezenvolvimentu globál no lori ba inkluzaun objetivu ida kona-ba dame maske hetan susesu ida-ne’e, hahalok sira husi instituisaun internasionál sira no nasaun doadór sira la muda. Arkitetura ajuda nian hela metin iha modelu antigu sira hanesan jere frajilidade envezde ajuda nasaun sira atu ultrapasa ida-ne’e. ita halibur tinan 15 g7+ sai hanesan plataforma ida ne’ebé makaas liu no estruturadu liu, ho karta formál no estatutu observadór iha Nasoens Unidas. Ida ne’e halo impaktu signifikativu iha polítika globál, hetan rekuñesimentu nu’udar lian influente ba nasaun sira ne’ebé afetadu husi konflitu.”
Timor-Leste haburas ona solidariedade no fahe kuñesimentu entre membru g7+ sira, hodi hametin abilidade koletiva atu hasoru dezafiu sira.
“Bainhira ita halibur ohin atu haree ita nia progresu, ita tenke husu ba ita nia an ita nia rai sira hamri’ik iha Sistema internasionál evolui ona atu serve di’ak liu tán nasaun sira iha situasaun frajil ka ita luta nafatin ho dezafiu sira ne’ebé hanesan saida mak tenke sai diresaun ba ita nia viajen koletiva hahú husi ne’e ba oin.”

Konflitu sai prolongadu no devastador. Dezigualdade no instabilidade polítika kontinua hamosu krize foun sira. Emerjénsia klimátika sai hanesan ameasa ida ba sobrevivénsia humanidade nian, halo hamlaha sai aat liu tán, deslokasaun no esklareza rekursu nian. Instituisaun sira ne’ebé mak atu salvaguarda dame globál la konsege hasoru dezafiu sira ne’e.
Envezde servisu ba mundu ida ne’ebé justu no inkluzivu, nasaun sira ne’ebé makaas kontinua atu forma polítika globál sira bazeia ba sira nia interese estratéjiku rasik, enkuantu maioria di’ak husi nasaun sira iha súl globál nian.
“Ha’u hala’o ha’u nia misaun daruak ba Sudaun Súl. Hamutuk ho líder nasaun nian, ha’u vizita aldeia Malou, iha Estadu Jonglei, iha ne’ebé governu Timor-Leste fó ona subsídiu ki’ik ida ba konstrusaun eskola primária ida. Dala ida tan, ha’u sente emosionadu ho reziliénsia no determinasaun hosi povu, sira nia rezolusaun ne’ebé la nakdoko ba dame no estabilidade maske susar ne’ebé sira hasoru.”
Tensaun polítika no tauk ne’ebé la ko’alia kona-ba krize ne’ebé besik. Nia halo pedidu ida ho laran tomak ba líder sira Sudaun Súl nian atu halo buat hotu ne’ebé sira bele atu prevene konflitu husi Timor-Leste nia esperiénsia todan rasik, tanba susar atu hari’i fali dame bainhira nasaun ida monu ba funu sivíl. Se konflitu mosu, sei lori tinan barak, karik dékada barak, atu restaura estabilidade no kustu ba ema nia moris sei bo’ot tebes.

“Ha’u tu’ir retiru Ministeriál daruak husi g7+ iha Haiti iha 2012, nasaun ida ne’ebé mak sofre kleur ona husi instabilidade polítika, dezastre naturál sira no susar ekonómiku sira. Durante ha’u nia vizita, ha’u asiste dezeju hanesan iha parte hotu-hotu sosiedade Haiti nian ba dame, estabilidade no opurtunidade atu hari’i fali nasaun ida ne’e. Maske iha dezafiu governasaun nian, krize seguransa nian no dezastre humanitáriu sira ne’ebé akontese beibeik, reziliénsia husi povu Haiti nian la nakdoko nafatin.
Maibé, hanesan ita nia nasaun barak, Haiti husik hela iha mizeriakórdia husi intervensaun externa sira ne’ebé dala barak la konsege rezolve kauza prinsipál sira husi nia frajilidade. Ha’u husu ba nia líder sira atu kaer sira nia dalan rasik ba oin, tanba propriedade nasionál no unidade mak dalan úniku atu hakotu siklu instabilidade.
Jornalista : Chay Risky
