Loluwari Média (Díli) – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hatete, g7+ moris husi luta ne’ebé fahe-husi nasaun sira ne’ebé sofre ona funu, instabilidade no intervensaun externa sira ne’ebé dala barak la konsege lori dame ne’ebé dura. Atu fó liman ba malu hodi hadi’a efikásia husi sistema ajuda globál, hodi fahe timor nia lisaun sira ba malu, no hodi apoia malu hodi forma modelu dezenvolvimentu foun ida ne’ebé orienta husi vizaun ida kona-ba dame no auto-konfiansa ne’ebé dura.

“Maske mai husi jeografia, kultura no sistema polítiku oioin, ami unidu husi komprensaun komún ida susesu atu, hari’i no sustenta dame depende ba ami nia abilidade atu sai na’in tomak ba ami nia trajetória. Ha’u haree iha nia povu aspirasaun hanesan ba prosperidade ne’ebé ha’u asiste ona, iha Timor-Leste hafoin ita nia luta naruk. Sira nia determinasaun ba futuru ida ne’ebé nabilan liu reafirma ami nia misaun koletiva, atu garante katak ami nia rai sira la hetan tratamentu hanesan problema sira ne’ebé atu rezolve maibé hanesan nasaun sira ho potensiál atu lidera sira nia transformasaun rasik.” Dehan PM, Kay Rala Xanana Gusmão, iha nia diskursu ba ezistensia g7+ iha CCD Dili, sexta (11/04).

Xefe governu, esplika atu muda sistema ajuda internasionál, ho Akordu Foun ba Envolvimentu iha Estadu Frájil sira, ne’ebé hakarak muda dinámika podér iha kooperasaun internasionál fó kontrolu ba estadu sira ne’ebé afetadu iha konflitu ba sira nia prosesu hari’i dame no dezenvolvimentu rasik.

“Dezenvolvimentu globál no lori ba inkluzaun objetivu ida kona-ba dame maske hetan susesu ida-ne’e, hahalok sira husi instituisaun internasionál sira no nasaun doadór sira la muda. Arkitetura ajuda nian hela metin iha modelu antigu sira hanesan jere frajilidade envezde ajuda nasaun sira atu ultrapasa ida-ne’e. ita  halibur tinan 15  g7+ sai hanesan plataforma ida ne’ebé makaas liu no estruturadu liu, ho karta formál no estatutu observadór iha Nasoens Unidas. Ida ne’e halo impaktu signifikativu iha polítika globál, hetan rekuñesimentu nu’udar lian influente ba nasaun sira ne’ebé afetadu husi konflitu.”

Timor-Leste  haburas ona solidariedade no fahe kuñesimentu entre  membru g7+ sira, hodi hametin abilidade koletiva atu hasoru dezafiu sira.

“Bainhira ita halibur ohin atu haree ita nia progresu, ita tenke husu ba ita nia an ita nia rai sira hamri’ik iha Sistema internasionál evolui ona atu serve di’ak liu tán nasaun sira iha situasaun frajil ka ita luta nafatin ho dezafiu sira ne’ebé hanesan saida mak tenke sai diresaun ba ita nia viajen koletiva hahú husi ne’e ba oin.”

Konflitu sai prolongadu no devastador. Dezigualdade no instabilidade polítika kontinua hamosu krize foun sira. Emerjénsia klimátika sai hanesan ameasa ida ba sobrevivénsia humanidade nian, halo hamlaha sai aat liu tán, deslokasaun no esklareza rekursu nian. Instituisaun sira ne’ebé mak  atu salvaguarda dame globál la konsege hasoru dezafiu sira ne’e.

Envezde servisu ba mundu ida ne’ebé justu no inkluzivu, nasaun sira ne’ebé makaas kontinua atu forma polítika globál sira bazeia ba sira nia interese estratéjiku rasik, enkuantu maioria di’ak husi nasaun sira iha súl globál nian.

“Ha’u hala’o ha’u nia misaun daruak ba Sudaun Súl. Hamutuk ho líder nasaun nian, ha’u vizita aldeia Malou, iha Estadu Jonglei, iha ne’ebé governu Timor-Leste fó ona subsídiu ki’ik ida ba konstrusaun eskola primária ida. Dala ida tan, ha’u sente emosionadu ho reziliénsia no determinasaun hosi povu, sira nia rezolusaun ne’ebé la nakdoko ba dame no estabilidade maske susar ne’ebé sira hasoru.”

Tensaun polítika no tauk ne’ebé la ko’alia kona-ba krize ne’ebé besik. Nia halo pedidu ida ho laran tomak ba líder sira Sudaun Súl nian atu halo buat hotu ne’ebé sira bele atu prevene konflitu husi Timor-Leste nia esperiénsia todan rasik, tanba susar atu hari’i fali dame bainhira nasaun ida monu ba funu sivíl. Se konflitu mosu, sei lori tinan barak, karik dékada barak, atu restaura estabilidade no kustu ba ema nia moris sei bo’ot tebes.

“Ha’u tu’ir retiru Ministeriál daruak husi g7+ iha Haiti iha 2012, nasaun ida ne’ebé mak sofre kleur ona husi instabilidade polítika, dezastre naturál sira no susar ekonómiku sira. Durante ha’u nia vizita, ha’u asiste dezeju hanesan iha parte hotu-hotu sosiedade Haiti nian ba dame, estabilidade no opurtunidade atu hari’i fali nasaun ida ne’e. Maske iha dezafiu governasaun nian, krize seguransa nian no dezastre humanitáriu sira ne’ebé akontese beibeik, reziliénsia husi povu Haiti nian la nakdoko nafatin.

Maibé, hanesan ita nia nasaun barak, Haiti husik hela iha mizeriakórdia husi intervensaun externa sira ne’ebé dala barak la konsege rezolve kauza prinsipál sira husi nia frajilidade. Ha’u husu ba nia líder sira atu kaer sira nia dalan rasik ba oin, tanba propriedade nasionál no unidade mak dalan úniku atu hakotu siklu instabilidade.

Jornalista : Chay Risky

By Ilima'a

Profile Loluwari Media online Loluwari media Online nudar instituisaun midia ida, ne’ebé hala’o nia atividade konaba partilla informasaun ba publiku, iha kapital Dili. Iha suku vila verde postu administrativu Vera Cruz. Loluwari.com foku partilla informasaun atual sira ne’ebé akontese kada loron iha rai laran, liliu preokupasaun publiku nian iha area remotas to’o iha nivel nasional. Loluwari media online hahu nia atividade hodi pasa informasaun iha situasaun estadu emerjensia daruak metade fulan maiu tinan 2020. Maske nune’e loluwari Media online foin mak hetan lisensa husi servisu rejistu verifikasaun emprezarial Institutu publiku SERVE, IP husi kompania LOLUWARI IRA, LDA iha loron 30 fulan junu tinan 2020, ho nia lisensa operasional 1322586. Bazeia ba lei komunikasaun social artigu 40 no 41 konaba liberdade imprensa no liberdade espresaun sidadaun hotu iha direitu atu expresa sira hanoin tuir dever no obrigasaun ne’ebé la viola ema seluk nia liberdade. Inisiativa hari’i Loluwari Media Online, tanba ejensensia konsellu imprensa nian konaba publikasaun informasaun ne’ebé fo sai ba publiku tenke tama kategoria konsellu imprensa nian, no instituisaun media sira atu publika informasaun tuir lei komunikasaun social no komunga kodegu etika jornalistika ne’e sai ukunfuan ba jornalista sira hala’o kna’ar. Instituisaun media sira nia papel partilla informasaun ba publiku liuhusi publikasaun lorloron ho meius komunikasaun social sira kompostu husi media elektronika, media imprime no media online. Ne’ebé publikasaun informasaun sira laiha intervensaun husi media nain sira ho intensaun politika no ekonomia. Loluwari Media Online nudar instituisaun media privadu ne’ebé eziste atu publika informasaun tuir padraun Konsellu Imprensa no mos asosiaun jornalsita sira hanesan Timor Leste Press Union TLPU, Asosiaun Jornalista Timor Leste ne’ebé sai matadalan ba kna’ar media sira. Loluwari media online nudar instituisaun media ho orientasaun lukrutivu hanesan media privadu ne’ebé loke kampu servisu ba an rasik iha era agora hodi redus desempregu iha rai laran. Rendementu ne’ebé loluwari hetan sei mai husi iklan husi parseiru sira hanesan governu, seitor privadu sira seluk opiniaun no meius seluk. Atu fasilita salariu ba nia membru sira ne’ebé mak emprega aan iha Loluwari Media Online. Buat seluk ne’ebé la mesiona sei kesi iha regulamentu internu kompania nian ho rigorozu. Vizaun no Misaun Vizaun • Nudar referensia ne’ebé inspira leitor sira liliu publiku nia prepetiva konaba informasaun ne’ebé adekuadu iha era global ba liberdade publiku nia atu konsumu informasaun. Misaun • Informasaun ne’ebé ho tipu edukativu nudar kontrolu sosial ba publiku. • Partilla informasaun iha teritoriu tomak kobre informasaun atual akontesementu atual iha area edukasaun saude ekonomia, agrikultura no seitor produtivus sira. • Hamri’ik ho Forma rasik atu pasa informasaun iha politika redasaun no editorial ne’ebé tuir matadalan kodegu etika jornalistiku. • Produz nutisia ne’ebé independent no livre husi presaun politika no ekonomia maibe firme publika informasaun ho balansu no diferenti. • Produtu informasaun ne’ebé kualidade Strutura redasaun Xefe Redasaun : Cesar Pires Kordendor Kobertura : Alberto Pires Sekretaria Redasaun : Fernando da Costa Redaksi: Herminio Cardoso, Fernando da Costa, Alberto Pires, Sergio da Cruz, Elio da Costa, Estevão Nunu, Diretór Kompania Loluwari Ira, LDA : Herminio Cardoso Manajer Iklan/Marketing: Hernania Febriani Soares Cardoso Finansa : Otilia Caldas IT/Web: Benigno Aquino Campos, Salis Cardoso Office : Lemorai, Vila Verde, Vera Cruz, Dili, Timor Leste. phone: 74327856 (WA/SMS) fanpage facebook : loluwari media online email : cesarpires046@gmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!