Loluwari Média (Díli) – Sekretáriu Jeral g7+, Helder da Costa, liuhusi konferénsia Imprensa, hatete, bainaka nasaun 13 ne’ebé sei partisipa ba ezistensia g7+ iha tinan 15 nia laran iha mundu no Timor-Leste sai uma na’in no sai nu’udar Pioneru ka fundador hodi haluha konflitu no hanoin ba Dezenvolvementu.
“G7+ nia ezistensia tinan 15 no ohin loron sai uma na’in, ami iha programa tolu mak atu halo revizaun kona-ba progresu no alkansa objetivu ne’ebé ita hala’o durante tinan 15 nia laran, ami iha prosesu barak no ami sei konsolida Ministeriais no ami sei trasa mata dalan tinan 15 no ba tinan 20 ba oin nian.” Dehan Sekretáriu Jeral g7+ Helder da Costa, ba jornalista sira, iha Kuartel g7+ Dili, tersa (08/04).
Nia hatete, g7+ sei publika video badak kona-ba jornada g7+ nian durante ezistensia tinan 15 kona-ba progresu ne’ebé atinji no dezafiu ne’ebé enfrenta.

“Timor-Leste hanesan país ki’ik ida atu tama ASEAN saida mak ita tenke halo ba ita nia rejiaun katak Timor-Leste nasaun ne’ebé ki’ik maibé iha poder atu hatudu nia kapasidade ba mundu.”
Nasaun sira ne’ebé mak sei partisipa ba ezijénsia g7+ ba dala XV mak Afganistaun, Burundi, Repúblika Sentral Africano, Cabs, Coster Marfin, Guine Bisau, Haity, Liberia, São Tome Prinsipe, Ilha de Solomon, Siera Leon, Somalia, Sudaun du Sul no Timor-Leste nu’udar uma na’in. No país ne’ebé la partisipa mak Comoros, Togomo, Yemen, Haiti no total delegasaun hamutuk na’in 30.
“Existensia g7+ ba tinan 15 la fasil tanba g7 + nu’udar grupu kolektivu ho ita nia kontribuisaun ba mundu, ita mak sai kampiaun ba objetu ho numeru 16 no g7+ inter Governmental la sai fali observador iha nasaun unidas no ita nia g7 + nia lian.”
Ministru Negósiu Estranjeiru kooperasaun (MNEK), Bendito Freitas, hatete, organizasaun international g7+ nia ezistensia tinan 15 iha Timor-Leste iha nia progresu no mos iha dezafiu. Maske TL nasaun ne’ebé ki’ik maibé nia lian ba mundu kona-ba kauza global nomós situasaun frajil ba país konflitu sira hodi halo rekonsiliasaun hodi dezenvolve prosperiedade ba povu no fo fraternidade entre país hotu.

“Ita hotu hatene mundu ohin loron hasoru dezafiu barak no inserteza oioin maibé Timor-Leste liuhusi mekanizmu ho g7+ lori timor nia lian hodi lori rejolusaun ba konflitu global, liuhusi ita nia partisipasaun no diplomasia ita presiza atu hadia ba nasaun ne’ebé hetan dezafiu oioin.”
Tanba ne’e nasaun hotu nia konfiansa ba evolusaun politiku Timor-Leste hakat daudaun ba oin lori konfiansa ba mundu liuhusi g7+ tanba g7+ reprezenta Timor-Leste hala’o misaun ida ne’ebé nobre no importante tebes iha mundu.
“Liliu ba kazu konflitu global, ita nia rekuñesimentu tama ona nasoes Unidas no ita sai observador iha nasaun unidas ne’ebé relevante importante makaas tebes ba ita nia luta ba kauza global.”
Tanba ne’e papél g7+ importante tebes no sai nu’udar identidade ba Timor-Leste no ba mundu iha kanal diplomasia multilaterál nian, tanba Timor-Leste nia partisipasaun ba global.
Jornalista : Chay Risky
