Loluwari Média (Lautém) – Prezidente Autoridade Munisipiu Lautém (PAML), Mélio de Jesus, lori Presidente da Repúblika (PR), Jose Ramos-Horta, nia diskursu iha ámbitu selebrasaun loron restaurasaun independensia 20 de maiu 2025 ba dala 23 iha postu lautém munisipiu lautém.

“Diskursu Prezidente Republika Demokrátika de Timor-Leste, iha okaziaun aniversariu restaurasaun da independensia ba dala 23. Ha’u hakru’uk ho revensia klean iha memoria sua santidade amu Papa Francisco nia oin ida ne’ebé ba Timor-Leste no ba mundu la’os de’it amu Papa ida ne’ebé bo’ot liu iha tempu tomak maibé ita nia amu Papa, ita nia belun, ita nia pastor. Ninia prezensa iha ita nia le’et iha fulan setembru 2024 sai prezente folin la’ek ida hanesan mina-morin ida ne’ebé hela nafatin, ninia liafuan sira kontinua fo lian iha povu Timor nia fuan, hametin ita iha fiar, inspira ita iha esperansa no enkoraza iha justisa no rekonsiliasaun,” PAM Lautém Mélio de Jesus lé diskursu PR Jose Ramos-Horta, iha postu Lautém tersa (20/05).

Durante PAM Lautém lé diskursu PR Ramos Horta, sita liu kona-ba viajen Papa Fransisco ho Papa Leão ne’ebé foin daudauk hala’o nia kna’ar nu’udar lider igreja nian no Amu Domingos Maubere sira nia luta ba moris ema nian iha mundu.

“Ha’u hanoin ho emosaun partikular mensajen husi sentral husi nia vizita simples hanesan mós transformativu imi fiar sai imi nia kultura ho liafuan sira ne’e amu Papa Francisco dezafia ita atu la tau kesi evanjelu ho klamar klean ita nia identidade nian atu sai perfume evanjelu nian iha rai ida ne’e hanesan nia hatete, perfume rekonsiliasaun nian, dame nian, kompaisaun nian, justisa nian. Ninia lian ne’ebé kamán no metin husu ita atu habelar mina morin ida ne’e hasoru buat hotu ne’ebé hatún no harahun dignidade umana, kiak violensia, korupsaun, alkolizmu, la respeitu ba feto sira no indiferensia ba sofrimentu liliu hasoru funu no trajedia sira ne’ebé harahun ohin loron.”

“Ohin bainhira ita selebra tinan ida tan ita nia restaurasaun independensia nian ita hetan inspirasaun husi lei dadus espiritual no moral ida ne’ebé husik hela husi sua santidade. Ami reafirma ita nia komprimisiu atu halo ita nia fiar la’os de’it refuziu ida maibé sai forsa moris no transformadora ba konstrusaun sosiedade ida ne’ebé umanu liu justu no solidariu liu.

“PAM Lautém haktu’ir diskursu katak, Sua Santidade Papa Leão sempre inspira atu estuda komunikasaun toma da pozisaun sira ne’ebé santa sei adopta funu oi-oin, krize umanitaria no trajedia sira ne’ebé harahun ita nia planeta, desizaun sira ne’e signifikadu espesial bainhira observa tu’ir roman personalidade no perfil sua-santidade Papa Leão nian. Ninia elisaun rezultadu husi matenek na’in no peneradu husi kolejiu Cardeal sira nian reprezenta eskola supredente ida ba analizita no observador sira husi vida igreza nian maibé ida ne’e hatudu klean katak orienta tebes ho misaun milenial Santa-Se nian.

“Pontifisia foun reafirma ona ho klarezanu determinasaun sentralidade doutrina sosial igreja nian hodi tau karidade sarani justisa no ba sira ne’ebé haraik-an no vulneravel liu iha sentru ninia asaun pastoral, iha tempu ne’ebé mundu parese mout iha nakukun laran marka violensia, konflitu no lakon valor ispiritual liafuan no jestu sira husi santidade Papa Leão fonte esperansa nian hanesan Papa Francisco, nia liafuan ita moris iha mundu desklarizadu ne’ebé dala barak domina husi ema funu nian maibé fo kma’an atu hatene katak ita la’os oan kiak iha ita nia fiar katak iha rai hahu sofrimentu nia le’et naroman domin nian ba ita nia maluk hodi moris nafatin hafoin iha figura simu pontifise foun.

“Padre Domingos Maubere, Amu Du ha’u labele husik atu hatudu iha tempu selebrasaun ida ne’e konsidensia ne’ebé todan ho partida atu hamutuk ho Maromak ita nia Na’i husi saudozu Padre Domingos Soares, kuñesidu hanesan padre Maubere ka amu Du. Ha’u iha previleziu kuñese pessoalmente padre Maubere no mantein relasaun amizade klean ho nia ne’ebé marka ho prosimidade no dialogu konstante iha tinan barak nia laran.

“Ha’u hanoin hikas iha emisaun frekuensia ami nia kontaktu sira nian no ninia liafuan sira sempre fo korazen ne’ebé dirize ba ha’u nia misaun publika no servisu ba bem comum. Ha’u mos hanoin hikas dilizensia no presistensia ne’ebé nia halo nia apelu sira to’o mai ha’u  kuaze sempre liuhusi mensajen sira WhatsApp ninian hodi bolu atensaun ba realidade todan sira ne’ebé eh esperensia husi ema sira ne’ebé vulneravel liu ema kiak sira, ema moras sira, ema eskluidu sira ne’ebé terus iha silensiu. Nia halo denunsia halo ezijensia hodi sira ne’ebé laiha lian nia naran hodi husu intervensaun Presidente Repúblika ka governu nian hakma’an Timor-oan barak tebes ne’ebé hasoru kiak mal-nutrisaun inkluzaun sosial no falta opurtunidade iha moris, ne’e sem duvída figura únika no laran luak ne’ebé ohin loron ita hanoin ho agradesimentu ne’ebé klean.

“Ha’u mos hakarak destaka nia papel fundamental hodi organiza sorumutu konsellu nasional rezistensia timorense (CNRT) ne’ebé halo iha penisia Portugal iha 1998, enkontru ida ne’ebé marka unidade no reafirmasaun ba ita nia povu nia luta ba auto determinasaun no dame.

“Padre Domingos ninia dedikasaun desiva no refleta aliansa klean entre igreza katólika no kauza libertasaun nasional Timor-Leste ninian nune’e mos komprimisiu ninian metin atu hari’i sosiedade ne’ebé bazeia ba justisa, dignidade umana no rekonsiliasaun. Ohin bainhira ita evoka nia memoria ita hafoun ita nia kompromisiu ba valor sira ne’ebé moris no luta ba atu Amu Du deskansa ho hakmatek hamutuk ho Aman Enternu ida ne’ebé hadomi tebes nia povu.”

Entretantu komemorasaun loron restaurasaun independensia 20 de maiu ba dala 23 ne’e komunidade suku 10 nia partisipasaun maximu.

Iha serimonia komemorasaun 20 de maiu 2025 ba dala 23 ne’e, PAM Lautém, Mélio de Jesus no estrutura tomak, Nai veteranus sira no partisipa maximu husi komunidade suku 10 iha postu lautém.

Jornalista: Nono

By Ilima'a

Profile Loluwari Media online Loluwari media Online nudar instituisaun midia ida, ne’ebé hala’o nia atividade konaba partilla informasaun ba publiku, iha kapital Dili. Iha suku vila verde postu administrativu Vera Cruz. Loluwari.com foku partilla informasaun atual sira ne’ebé akontese kada loron iha rai laran, liliu preokupasaun publiku nian iha area remotas to’o iha nivel nasional. Loluwari media online hahu nia atividade hodi pasa informasaun iha situasaun estadu emerjensia daruak metade fulan maiu tinan 2020. Maske nune’e loluwari Media online foin mak hetan lisensa husi servisu rejistu verifikasaun emprezarial Institutu publiku SERVE, IP husi kompania LOLUWARI IRA, LDA iha loron 30 fulan junu tinan 2020, ho nia lisensa operasional 1322586. Bazeia ba lei komunikasaun social artigu 40 no 41 konaba liberdade imprensa no liberdade espresaun sidadaun hotu iha direitu atu expresa sira hanoin tuir dever no obrigasaun ne’ebé la viola ema seluk nia liberdade. Inisiativa hari’i Loluwari Media Online, tanba ejensensia konsellu imprensa nian konaba publikasaun informasaun ne’ebé fo sai ba publiku tenke tama kategoria konsellu imprensa nian, no instituisaun media sira atu publika informasaun tuir lei komunikasaun social no komunga kodegu etika jornalistika ne’e sai ukunfuan ba jornalista sira hala’o kna’ar. Instituisaun media sira nia papel partilla informasaun ba publiku liuhusi publikasaun lorloron ho meius komunikasaun social sira kompostu husi media elektronika, media imprime no media online. Ne’ebé publikasaun informasaun sira laiha intervensaun husi media nain sira ho intensaun politika no ekonomia. Loluwari Media Online nudar instituisaun media privadu ne’ebé eziste atu publika informasaun tuir padraun Konsellu Imprensa no mos asosiaun jornalsita sira hanesan Timor Leste Press Union TLPU, Asosiaun Jornalista Timor Leste ne’ebé sai matadalan ba kna’ar media sira. Loluwari media online nudar instituisaun media ho orientasaun lukrutivu hanesan media privadu ne’ebé loke kampu servisu ba an rasik iha era agora hodi redus desempregu iha rai laran. Rendementu ne’ebé loluwari hetan sei mai husi iklan husi parseiru sira hanesan governu, seitor privadu sira seluk opiniaun no meius seluk. Atu fasilita salariu ba nia membru sira ne’ebé mak emprega aan iha Loluwari Media Online. Buat seluk ne’ebé la mesiona sei kesi iha regulamentu internu kompania nian ho rigorozu. Vizaun no Misaun Vizaun • Nudar referensia ne’ebé inspira leitor sira liliu publiku nia prepetiva konaba informasaun ne’ebé adekuadu iha era global ba liberdade publiku nia atu konsumu informasaun. Misaun • Informasaun ne’ebé ho tipu edukativu nudar kontrolu sosial ba publiku. • Partilla informasaun iha teritoriu tomak kobre informasaun atual akontesementu atual iha area edukasaun saude ekonomia, agrikultura no seitor produtivus sira. • Hamri’ik ho Forma rasik atu pasa informasaun iha politika redasaun no editorial ne’ebé tuir matadalan kodegu etika jornalistiku. • Produz nutisia ne’ebé independent no livre husi presaun politika no ekonomia maibe firme publika informasaun ho balansu no diferenti. • Produtu informasaun ne’ebé kualidade Strutura redasaun Xefe Redasaun : Cesar Pires Kordendor Kobertura : Alberto Pires Sekretaria Redasaun : Fernando da Costa Redaksi: Herminio Cardoso, Fernando da Costa, Alberto Pires, Sergio da Cruz, Elio da Costa, Estevão Nunu, Diretór Kompania Loluwari Ira, LDA : Herminio Cardoso Manajer Iklan/Marketing: Hernania Febriani Soares Cardoso Finansa : Otilia Caldas IT/Web: Benigno Aquino Campos, Salis Cardoso Office : Lemorai, Vila Verde, Vera Cruz, Dili, Timor Leste. phone: 74327856 (WA/SMS) fanpage facebook : loluwari media online email : cesarpires046@gmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!