Loluwari Média (Dili) – Sekrétaria Estadu Igualdade (SEI), ho The Asia Fundation (TAF)-Nabilan realiza sorumutu ho parseiru dezenvolvimentu no tekniku iha dialogu kritiku kona-ba papél influensia pratika fó rekursu prevensaun primaria efetivu ho evidensia hodi hapara violensia kontra feto no labarik sira.
Sekrétaria Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa de Carvalho, hatete, sekretaria estadu Igualdade realiza sorumutu ho parseiru sira hodi diskute prevensaun violensia bazeia ba jeneru tanba programa ne’e suporta USAID mak suporta liuhusi embaixada Australia.
“Ita hotu hatene iha Timor-Leste, iha kazu ne’ebé aas tebes VBJ tanba realiza sorumutu ida ne’e barak liu haree kona-ba prevensaun nune’e hodi evita problema no halakon pratika aktu violensia kontra feto no labarik sira iha Timor-Leste nune’e ohin ami hamutuk ho parseru dezenvolvimentu sira husi rai liur tuir sorumutu ne’e atu diskute kona-ba aktu violensia ne’ebé sempre akontese iha rai laran.” Dehan Sekrétaria Estadu Igualidade (SEI), Elvina Sousa de Carvalho, iha Timor Plaza (TP), kinta (05/06).

Governante ne’e hatete, governu Australia ho SEI parseria ne’ebé di’ak tebes durante ne’e hetan apoiu teknika no finanseiru no hodi halo prevensaun ba Violensia Bazeia ba Jeneru iha tipu violensia kontra feto no labarik feto sira.
“Maske violensia sempre akontese maibé Estadu Timor-Leste esforsu makaas atu luta hasoru Violensia Bazeia ba Jeneru akontese iha rai laran tanba ita iha planu asaun nasional VBJ mai husi mandatu lei kontra violensia bazeia ba planu nasional VBJ iha pilar tolu prevensaun, asesu ba justisa no mos asistensia ba vitima violensia.” Elvina haktuir.
Governante ne’e enkoraza jornalista Timor-Leste, tenke iha kuñesementu ba prevensaun planu asaun nasional Violensia Bazeia ba Jeneru hodi inspira imi nia atividade produtu jornalista ne’ebé sensivel ba violensia bazeia ba jeneru, politika sira relasiona planu asaun igualidade iha Timor-Leste.

Vise Embaxador Australia, Edward Wilkinson, hatete, sorumutu ne’e diskute assuntu prevensaun Violensia kontra feto no labarik feto liliu mane sira sempre uza violensia iha familia uma laran hanesan efetivu global ne’ebé sempre akontese.
“Ita haree ezemplu iha Australia feto rua husi ema na’in lima hetan ona violensia desde tinan 15, sira mak komum liu ba violensia fiziku asediu sexual no violensia sexual no feto konsidera bo’ot liu atu hetan violensia ema ne’ebé sira kuñese liu no ema ne’e la kuñese.” Edward Wilkinson afirma.
“Governu Australia iha komprimisiu atu prevene violensia iha fronteira no parseiru dezenvolvimentu tomak atu hamutuk hodi hatan ba dezafiu hirak ne’ebé sempre akontese ba feto no labarik feto sira.
“Iha tinan ne’e lansa kona-ba Australia nia estratejia internasional ba igualdade jeneru husi ita-nia komprimisu ba igualdade jeneru no avansa direitu umanu feto labarik feto sira, tanba igualdade jeneru fó benefisiu ba ema hotu nia moris.”
Servisu atu hakotu violensia sexual no violensia bazeia ba jeneru atu proteje feto sira nia direitu ba saúde reprodutivu no sexual mak prioridade dahuluk husi parte lima.
“Ami mós kompromete atu aumenta investimentu iha versaun primaria ba violensia sexual no bazeia ba jeneru. Liuhusi ami nia plataforma prevensaun violensia bazeia ba jeneru iha sudeste aziatiku sei apoiu rejiaun sira ne’ebé liga ho evidensia hodi prevene violensia sexual no jeneru iha rejiaun hotu.”

Nia subliña, plataforma ne’e liga liu bá sosiedade sivil no organizasaun rejional no internasional atu dezenvolve programa no politika transformativa ne’ebé aliña ho planu asaun rejional asean kona-ba Violensia Bazeia ba Jeneru (VBJ) kontra feto no labarik feto.
Edward, promete, governu Austrália komprimisiu hodi hakotu Violasaun basea ba jéneru (VBJ) ne’ebé kontra feto no labarik, governu Austrália nia solidariedade ho parseiru Timor-Leste nune’e halo planu dezenvolvimentu ba tinan 2025-2030, ne’ebé kompromete nafatin sai parseiru ho governu Timor-Leste hodi kontra VBJ ba feto no labarik sira.
“Governu Australia nia komprimisiu atu hakotu violensia kontra feto no labarik feto sira. Ami nia solidariadade ho parseiru Timor-Leste, ami nia planu parseiru dezenvolvimentu iha 2025 to’o 2030 ami kompromete atu kontinua halo parseiru ho governu Timor-Leste, hodi halo prevensaun violensia ba feto no labarik feto sira”.
Jornalista : Anis
