Loluwari Média (Díli) – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, hatete, Institutu Camoes Portugal Relasaun TL ho Portugal nian ne’ebé tinan ida ne’e realiza iha munisipiu Manatuto iha inisiativa rasik sempre komemora loron Portugal nian hodi ko’alia kona-ba relasaun iha TL no Portugal.
“Di’ak tebes tanba imi iha inisiativa atu selebra Loron Portugues husi munisípiu oi-oin, ha’u ba ona iha Baucau, Liquiça, no ha’u hanoin katak tama ona fatin hotu, bainhira ha’u iha Dili, sempre selebra loron Portugal nian, hodi ko’alia kona-ba relasaun iha Portugal no Timor-Leste buat di’ak liu mak (PM) Xanana ko’alia kona-ba entre Timor-Leste ho Portugal.” Dehan Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, ba jornalista sira iha Manatuto hafoin partisipa iha loron portugal, Domingu (8/06).

Horta hatete, ohin loron ko’alia lian Portugues kona-ba igualdade iha primeiru eskola kafé portugués nian , no trata hanesan viajen ida Bainhira estadu Timor-Leste hatete atu apoiu eskola kafé iha Timor-Leste.
“Ha’u nia ideia iha 2009 iha kontaktu ho Sekretariu Estadu katak ita tenke loke liu tan lian Portugues kona-ba kualidade eskola ofisiál Portugues nian tanba sá mak ita bele sai Portugal hafoin Xanana ko’alia kona-ba aumenta limitasaun iha Setembru 2009 no loron 10 Junu 2010 eskola rua primeiru nakloke no lalais liu.”
Relasaun espesiál sira ne’e iha Portugal la’ós relasiona ho istóriku maibé mós tanba governu iha nasaun ida-ne’e tenke halo hotu atu nune’e sira bele iha forum ba internasionál sira.
“Ofisialmente portugues balu ne’ebé vizita Timor-Leste primeiru laiha ema ida mak ko’alia lian Portugues iha TL, ohin loron iha tinan kotuk kolonializasaun portugés menus husi 10%, iha Portugues, Mocambique mak 7% ko’alia lian Portugues, Angola ha’u la hanoin hetan, São Tome Prinsipe karik ko’alia lian portugues liu duke tempu kolonializasaun portugués nian to’o 1975, Mocambique 67% ko’alia Portugues.”

Embaxador Portugal iha Timor Leste, Mauela Barros, agradese ba Prezidente Repúblika, (PR) José Ramos-Horta no Prezidenti Parlametu Nasional (PPN) ho membru tomak ne’ebé mak hamutuk iha fatin ne’e hodi selebra loron Institutu Camoes portugues nian.
“Ha’u apresia tebes ba ita bo’ot sira nia prezensa, ohin ami selebra loron Portugal ho institutu Camoes, no Komunidade Portuguesa, obrigadu ba ita bo’ot sira nia laran luak, no prezensa ho haksolok iha loron Portugal nian. Agradese ba ita bo’ot sira hotu, eventu selebrasaun ne’ebé ita hotu hanoin hetan ona hanesan memoria ne’ebé ita nia beiala sira forma.”
Ohin loron selebra institutu Camões no Komunidade Portugues sira iha tinan ida ne’e selebra iha Manatuto, iha tinan 2022 selebra iha Dili, tinan 2023 selebra iha Baucau, no iha tinan 2024 selebra iha Liquiça, ho expresaun kompromisu portugues nian ba povu Timor-Leste.
“Ami nia rekuñesimentu laran moos haree iha organizasaun loron ida ne’ebé nakonu ho atividade selebradu sira iha loron Portugal nian hamutuk ho labarik foinsa’e no populár sira husi sidade sira seluk iha Timor-Leste, liuhusi sira nia sentralizasaun iha territóriu Timor-Leste.”
Jornalista : Chay Risky
