Loluwari Média (Dili) – Uniaun Europeia (UE) koloka Misaun Akompañamentu Eleitorál (MAE) iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) husi 26 Maiu to’o 21 Juñu 2025, hodi avalia progresu reforma eleitoral no estatutu implementasaun.
Xefe Observadór UE, Domènec Ruiz Devesa, hatete, atividade ne’e hodi avalia progresu ne’ebé halo ona iha prosesu reforma eleitorál no estatutu implementasaun ba rekomendasaun sira ne’ebé halo husi Misaun Observasaun Eleitorál UE 2022 (MOE UE) no Misaun Peritu Eleitoral (MPE 2022).
“MAE no UE apresia tebes relasaun di’ak no atmosfera amizade durante enkontru sira ne’ebé hala’o ho interlokutór lubuk ida iha prosesu eleitorál, inklui Prezidente Parlamentu Nasionál, Komisaun Nasionál Eleisaun, Sekretariadu Tékniku ba Administrasaun Eleisaun no instituisaun estadu relevante, partidu polítiku, sosiedade sivíl, reprezentante mídia no parseiru dezenvolvimentu sira.” Dehan Xefe Observador, Domènec Ruiz Devesa, ba jornalista sira iha Hotel Timor, Kuarta (11/06).

Nia hatutan, iha 11 Juñu, misaun organiza enkontru meza redonda ida husi parte interesada eleitorál sira, ne’ebé partisipante sira diskute progresu ne’ebé halo ona to’o agora iha implementasaun rekomendasaun sira MOE UE 2022 no MPE UE 2023 no estatutu atuál reforma eleitorál nian.
“Prosesu desentralizasaun atuál nu’udar pasu ida ne’ebé simu ho diak tanba bele halo demokratizasaun iha Timor-Leste, bele sai diak liután, enkuantu atualizasaun biométrika ba rejistu eleitorál, inklui ema sira ho defisiénsia, hanesan sasukat pozitivu ida. Maibé ami nota katak laiha progresu konkretu iha implementasaun rekomendasaun sira ne’ebé MOE UE fó iha tinan 2022 no MPE UE iha 2023”.
Nia afirma, interlokutor sira maioria mós konkorda katak iha urjénsia atu hahú servisu ba revizaun kuadru eleitoral, MOE 2022 no MPE 2023 fó rekomendasaun 16 no 13, respetivamente, inklui rekomendasaun prioridade lima atu bele hadia dalan sira kona-ba maneira ne’ebé eleisaun sira regula no hala’o iha Timor-Leste.
Alende ne’e husi opurtunidade ida ne’e hodi esklarese tinan rua molok eleisaun prezidensiál tinan 2027, depois tinan tolu molok eleisaun legislativa iha tinan 2028 ne’ebé iha opurtunidade hodi reforma legal abranjente sai efetivu liu tan.
“Tinan rua molok eleisaun prezidensiál 2027 no tinan tolu molok eleisaun lejislativa 2028, tempu opurtunidade ba reforma legál ne’ebé abranjente no efetivu sai kloot liután. Ha’u enkoraja governu no parte interesada sira hotu atu aselera servisu ida ne’e. Ha’u estimula governu no partisipante sira hotu atu aselera servisu ida ne”e.”

Nia subliña, rekomendasaun ba konsultasaun Komisaun Eleisaun Nasional nian iha maneira ida ne’ebé konsistente bainhira prepara enkuadramentu regulatóriu ba eleisaun sira, hametin kapasidade fiskalizasaun kampaña nian no revizaun ba regra sira finansiamentu kampaña nian mak xave atu hasa’e transparénsia no garante opurtunidade ida ne’ebé hanesan ba konkorente hotu-hotu antes eleisaun.
Importánsia husi transparénsia iha prosesu reforma eleitorál, no mos inkluzaun no kooperasaun husi autór eleitorál sira, inklui organizasaun sosiedade sivil no UE sei kontinua halo advokasia ba reforma eleitorál iha Timor-Leste, ne’ebé to’o relatóriu finál husi Misaun Akompañamentu Eleisaun nian.
Jornalista : Anis
