Loluwari Média (Díli) – Sekretáriu Estadu formasaun Profesional Empregu (SEPFOPE), Rogério Araújo Mendonça, hatete, Hanesan ema hotu hatene kada tinan loron mundial ba traballador sira parte SEPFOPE hamutuk ho konsellu nasional traballu (CNT) realiza komemorasaun ne’ebé mák fó onra ba traballador sira ne’ebé mák fó sira-nia vida tomak liu-liu kontribui ba iha dezenvolvimentu ekonomia ba sira-nia família no mós ekonomia nasaun nian.
“Ha’u hanoin horseik mós ha’u sita tiha ona katak, parte preparasaun ba saláriu mínimu liu-liu hanesan ita boot sira hatene katak, revizaun husi cento e quinze ($115) hodi bele muda fila-fali ba montante ne’ebé mák bele kondis ho atual ida ne’ebé mák situasaun ida agora, ita hare iha ($115) ne’e, ita haree katak nia tinan hira ona, iha tinan sanulu-resin-ha’at ona (14) ona, mais tuir matadalan CNT nian kada tinan rua(2) ita halo revizaun ba iha saláriu mínimu ne’e rasik.
Entaun iha 2025, ita lori ona proposta ida ne’e ba iha konsellu ministru, liu-liu atu halo revizaun ba iha saláriu mínimu hodi hasa’e ba iha nominal sira ne’ebé mák ita nia relasaun ho merkadu atual iha ne’e, entaun iha tempu ne’ebá ami propoin ho cento cinquenta 150 maibé parte husi konsellu ministru halo rekomendasaun fó rekomendasaun balu mai iha SEPFOPE ho CNT katak, presija halo fila-fali konsultasaun ho liña ministeriu sira mák hanesan veteranu, hanesan ministériu finansas, hodi hare konaba impaktu bainhira se ita hasa’e saláriu ne’e nia fó impaktu ba inflasaun, iha ita nia rai laran ka lae?
Entaun sira ne’ebé mák hanesan ita hatene katak balu nia interpretasaun katak saláriu mínimu ne’e kuandu hasa’e afeta mós ba iha pensaun veteranus.
“Ha’u hanoin ida ne’e lae tanba lei ba iha pensaun veteranus nian ketak, lei ba iha saláriu mínimu ne’e ketak saláriu mínimu ne’e regula de’it ba iha traballador sira ne’ebé mák setór privadu no emprega sira, tanba ne’e mák ami hanoin ami mós halo ona esplikasaun ba iha veteranus, veteranus mós aseita hatete katak dehan bainhira SEPFOPE ho CNT lori proposta ne’e ba iha konsellu ministru, parte veteranus mós apoiu 100%.” Dehan Sekretáriu Estadu formasaun Profesional Empregu (SEPFOPE), Rogério Araújo Mendonça ba jornalista sira iha CCD Díli, Kinta (30/04).
Nia Dehan iha parte ministeriu finansas liu husi diresaun estatistika ho makro ekonomia ninia rekomendasaun mák ida ne’e mai ho valor Cento Cinquenta Quatro (154), hanoin ida ne’e sira halo ona análiza katak, sira haree ona estudu sira ne’ebé mák hahu husi 2012 to’o mai iha agora ne’e, sira hatete katak la iha influensia bainhira hasa’e saláriu mínimu ne’e ba iha 154 ne’e la iha inflasaun boot iha rai-laran.
“Entaun ida ne’e mák parte SEPFOPE ho CNT prepara ona lei refere submete ona ba iha MEKAE, espera katak iha semana oin bainhira primeiru ministru fila husi viajen lei refere bele hetan aprovasaun iha konsellu ministru no mós husi ida ne’e ita bele divulga ona ba iha públiku.”
Deklarasaun primeiru ministru Australia nian hatete katak hahu husi tinan 2026 ba to’o iha 2028 hakarak hasa’e traballadores ne’e ba to’o 10.000, tanba ne’e parte SEPFOPE nia servisu mák ida ne’e. atu garante kualidade formasaun ne’ebé diak hodi hataan ba merkadu traballu.
“agora sentru formasaun sira estabele hotu ona iha munisipiu, nomós halo ona rekrutamentu ba iha formadores sira iha hotu ona munisipiu, oinsa promove nafatin formadores sira ne’e ho kualidade ne’ebé mák diak atu bele fasilita formasaun ba iha formandu sira ho diak atu nunee bainhira empregador sira ne’ebé mák presiza traballador sira, sira mós hare katak traballador ne’ebé mák atu ba kompete iha sira ninia kompania ba ho koalidade ne’ebé mák diak.
Jornalista Estajiada : Quintão Dos Santos Tilman
Editor : Hermínio Cardoso

