Loluwari Média (Díli) – Xefe Estadu Maiór Jenerál Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál, Domingos Raul “Falur Rate Laek” konsidera saudozu Francisco Guterres “Lú-Olo” hanesan nia maun.
Falur ne’ebé koñese saudozu “Lú-Olo” desde hahú husi vida joven, eskola hamutuk, funu hamutuk, rejisténsia to’o TL ukun rasik aan no harii nasaun hamutuk to’o nia husik leet.
“Sentimentu boot tebes, maibé ida ne’e mak síkulu moris iha mundu ne’e nian, jerasaun ida troka jerasaun ida, ita hotu lamenta no triste, maibé ita dejeza saudozu nia klamar sai di’ak no legadu ne’ebé nia husik hela ita halo referénsia nafatin” Dehan Xefe Estadu Maiór Jenerál Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raul “Falur Rate Laek” ba Jornalista sira iha Maktoba nia rezidénsia Farol Díli, Tersa (23/06).
Falur haktuir, nia hasoru Lú-Olo antes saudozu ba Malázia iha 23 Maiu, tempu ne’e Lú-Olo ko’alia di’ak hela, maibé iha problema ki’ik iha fuan ne’ebé presiza ba Malázia atu halo tratamentu maibé planu Maromak nian oin seluk.
“Ida ne’e realidade tenke simu, ha’u konsidera nia hanesan ha’u nia irmaun, ha’u nia kompañeiru, ema ne’ebé prósimu liu ha’u iha situasaun difísil, ami la soe malu.”
Momentu ikus nain ha’at hasoru, Falur hatete, enkontru ne’e kleur hafoin sira hasoru, tanba ne’e nia halo ajenda formál atu fó espíritu no hanoin ba malu kona-ba saida mak sei halo hamutuk.
“Ha’u mós nu’udar Xefe Estadu-Maior Jeneral, tempu mai dadaun ha’u atu reforma, ami sei desvinkula husi instituisaun moderna F-FDTL,Ha’u hakarak husu opiniaun atu fó símbolu ruma ne’ebé simboliza ita nia istória rezisténsia no luta libertasaun nasionál, sai hanesan legadu ba jerasaun foun sira atu hatene no komprende, para labele repete buat ne’ebé ita labele halo repete” dehan Falur.
Tratamentu saúde, ha’u hanoin veteranu sira hetan asisténsia saúde barak ona, desde Governu Primeiru to’o IX Governu. Ida ne’e esforsu, ida ita labele nega. Maibé ita husu mak ita nia dezenvolvimentu saúde ne’e lao di’ak iha ita nia rain, para ita moras bele hetan tratamentu iha ita nia rai laran de’it.”
Buka atu hetan benefísiu pesoál ka riku iha nia vida ida nee, iha rai independente ida. Ida ne’e mak saudozu nia virtude, legadu di’ak primeiru, pasiénsia no umilde. Segundu, saudozu la’ós tenta atu riku enkuantu povu ida sei luta nia moris. Dehan ikus Falur Rate Laek.
Jornalista Estajiária : Ivonia dos Santos de Jesus/Graciela Rei Leve Da Silva
Editór : Herminio Cardoso
