Loluwari Media (Lore) – Justina Ximenes, nu’udar inan husi Marciana, moris mai fulan 11 besik atu kompleta tinan ida hetan atakasaun moras isin manas makaas hafoin lori to’o Sentru Saúde Lospalos halo tratamentu durante fulan 7 nia laran maibé ladi’ak no ikus mai sai difisiensia fízika, durante tinan 23 ona toba de’it, labele ko’alia, labele tuur no la’o. tanba ne’e nia inan husu atu Estadu apoiu orsamentu ba nia nesesidade lorloron.

 Marciana, moris nu’udar difisiente fiziku bainhira ho idade fulan 11 maske ho kondisaun saude ne’ebé la normal nia inan-aman esforsu nafatin ho meiu oioin atu nia oan hetan saude diak hanesan nia kolega sira seluk. Marciana nia inan-aman ho pasensia kuidadu nia maske lorloron nia oan ne’ebé sira hadomi labele halo atividade normal tanba moras ne’ebé halo Marciana toba de’it iha fatin, marciana nu’udar oan feto daruak no husi maun-alin hamutuk na’in lima, kompostu husi feto tolu ho mane rua, maibé mane rua ne’e fila hikas ba mundu seluk hela Marciana ho nia alin feto na’in rua, ida eskola iha Lospalos no ida agora iha ne’e.

“Ha’u nia oan ne’e moris iha tanggal 29 Marsu 1999, nia moras ne’e akontese bainhira ami halai ba ai-laran depois ita tama fali mai nia hetan isin manas makaas no estika aan ate to’o agora nia sei nafatin hanesan ne’e. Ha’u hanesan inan ida, ha’u husu ba estadu sé bele tulun ha’u ho hahán ruma ka fó buat ruma ha’u bele hola nia popok hodi nia bele kontinua moris hodi hamaluk ami hela iha uma ida ne’e.” dehan, Justina Ximenes, ba jornalista sira iha nia hela fatin aldeia Vailana, suku Lore I, postu administrativu Lore, Sexta (31/05).

Justina esplika, Marciana moris mai normal bu’at hotu di’ak, maibé nia ba iha fulan 11 atu halo tinan ida nia bele la’o ain ona, foin mak hetan atakasaun isin manas makaas hodi hetan moras ida ne’e.

“Moras ida ne’e ami bá duni iha ospital, to’o iha ne’eba (Doutor) sona, maibé ami haree laiha mudansa, osan mós laiha mak ami labele selu ona entaun ami deside fila mai uma. Nia hanesan oan ida nia kondisaun hanesan ne’e ona ita tenke tau matan, bainhira ita la tau matan bá nia mak nia mate ne’e ita pekadu bo’ot ida.”

Justina realsa depois hetan isin manas makaas familia lori kedas ba ospital Lospalos halo tratamentu durante fulan hitu (7) nia laran iha sentru saúde Lospalos vila, maibé laiha mudansa tan ne’e deside fila-fali mai uma nafatin hanesan ne’e to’o ohin loron, Iha Ospital laran mós enfermeiru sira sona nafatin maibé nia labele book aan nia liman toos sei toos nafatin to’o hanesan fila mai to’o agora atende nia tinan 23 ona.

“Diagnosa doutor sira dehan ami família katak nia hetan malaria ne’ebé sirkula afeita bá nia ulun ikus mai nia hetan moras ida ne’e.”

To’o agora parte governu seidauk mai haree ka fo apoiu sasan ruma mós laiha. Xefe Aldeia no Xefe suku mai duni iha ne’e haruka atu trata nia dokumentus sira, maibé susar tebes atu lori nia ba iha fatin ne’ebé trata dokumentu.

“Autoridade lokál sira mai duni iha ne’e maibé sira haruka ami halo nia Bilete Identidade (BI) no Eleitoral. Ami nia razaun agora nia labele la’o nia labele tuur hanesan ne’e, nia bo’ot ona ami labele kous nia ba ba trata nia dokumentu, entaun ami deside husik nia la hetan bu’at ida importante mak ami kuidadu nia.”

Tu’ir loloos ne’e parte relevante sira mak hatene sira nia knaar tanba kondisaun hanesan ne’e sira husu fali buat oioin tenke iha fali surat entaun diak liu husik de’it ona. Nia foin mak halo Eleitoral ne’e sira parte STAE mai halo iha ne’e, maibé nia BI mak seidauk iha atu bele hatama bá iha parte relevante sira.

Justina haktu’ir, durante Marcuiana moras, familia esforsu buka osan sosa ai-moruk hanesan Parasetamol ho ai-moruk sira seluk no popok, no buka hahán hanesan nia atu haan. Ha’u labele hatete sai ba xefe aldeia tanba sira hatene katak nia komunidade iha ne’e no ha’u labele hatete ba sira katak mai para fó tulun.”

“Ha’u mak fó han nia loron no kalan, fó haris, truka nia ropa, ami haree bá oras dader, meudia to’o kalan, ne’e ami hatene ona bazeia bá oras mak ami fó han, no kona-ba nia atu sente soe bee boot no bee ki’ik durante ne’e uza popok depois ami truka.”

Nu’udar inan-aman haree oan kondisaqun hanesan ne’e ona iha dever moral tenke buka atu iha ka laiha ne’e inan-aman mak tenke buka rasik tau matan ba oan sira.

“Nia apa ko’a tua mak ami faan fali ida ne’e hodi hetan osan ami ba hola foos no nia popok hodi fó hatais nia. Tua ne’e mak sai prioridades maibé ida ne’e ita bele aumenta buka nu’u depois faan fila-fali ba merkadu atividades koa Tua ne’e foti uitoan, uitoan tau hamutuk tiha mak foin faan Jeriken ida $20 mak bele hetan hodi sosa hahán no sosa no popok.”

Carlos Fernandes nu’udar Marciana nia aman haktu’ir, tempu bailoron hahu husi fulan Jullu to’o Novembru ko’a tua tein bá tua sabu hodi faan, tempu udan buka nu’u maran habai depois faan fila-fali hodi sustenta moris lorloron.

“Iha tempu bailoron ha’u koa tua husi fulan Jullu to’o Novembru, kada fulan ha’u bele koa tua no Prosesu tein to’o Bidon ida sai tua sabu depende bá esforsu, sé tua la iha mak servisu seluk buka nú maran habai halo maran hodi faan.”

Tua ne’ebé tein ona di’ak ida faan de’it iha Lore di’ak ida lori bá faan Lospalos maibé maioria ema mai hola iha ne’e, nu’u maran mós ema mai sosa.

“Nu’u maran ne’e ami faan tetu kilo de’it, karon hira, hira mais ami faan bá kilo ida $0,25 sentavus, agora tua 5 liter (Jeriken) ida faan bá $5 dólar, Koa Tua ne’e difikuldade ne’ebé mak ha’u hasoru mak koa tua ne’e tanba kole no nia prosesu naruk. Buka eskada au naruk tuir metru tua ninia, aas husi ne’eba ita hatun depois mai tein fila-fali, buka ai mai sunu tein depois mak ita bá faan fali, ida ne’e mak halo ita servisu barak ida ne’e mak halo ha’u kole maibé prontu simu realidade moris ne’ebé ami hasoru.”

“Nu’udar aman ha’u labele tolak ninia kondisaun ida hanesan ne’e, katak ha’u fó han nia loron no kalan toba ha’u labele ko’alia ida ne’e, sé bainhira ha’u hanoin aat bá mate ne’e Maromak fó sala ba ha’u ka bele kastigu ha’u sai pekadu bo’ot mai ha’u nu’udar aman.”

Xefe Aldeia Vailana, Joaquim Ximenes, explika nu’udar autoridade aldeia Vailana identifika ona ema ho difisiente na’in tolu, maibé Marciana difisiensia fíziku ne’ebé nia toba de’it, labele ko’alia, la hader no labele tuur no la la’o. Tan ida ne’e husu governu atu bele fó apoiu orsamentu ruma, tanba nia kondisaun difisiensia totál.

“Ita sura hamutuk iha ema na’in tolu mak difisiensia iha aldeia ida ne’e, difisiensia fíziku, difisiensia tilun no difisiensia matan. Sira nia kondisaun hanesan ne’e ha’u husu governu tenke tulun no ajuda netik sira, tanba sira nia kondisaun la di’ak hotu ida ne’e mak ha’u hato’o bá ita bo’ot sira.”

Loos duni saida mak komunidade deklara durante ne’e parte governu seidauk fó apoiu ruma bá alin Marciana inklui mós maluk difisiensia sira séluk seidauk hetan apoiu.

“Nia familia husu bebeik bá ha’u, mais ha’u dehan ita hein de’it ami husu ona ba bo’ot sira iha leten mais bainhira mak fó apoiu ita la hatene, ne’ebé dala ida tan ami husu nafatin governu tenke tau prioridade ba sira.”

Difisiensia Marciana ninia Eleitoral iha ona maibé BI mak seidauk iha suku mós husu ninia BI maibé seidauk trata tanba nia difisiente ida ke hamri’ik mós la di’ak, tuur mós la di’ak, ninia apa rasik mós ko’alia ema ida hanesan ne’e hamri’ik mós la hatene oinsá mak hasai nia BI.

“Ha’u mós fó hatene ona ba iha xefe suku, nia dehan di’ak, fó hatene ninia familia no inan-aman BI mak orsida ita hato’o bá Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI).”

Loos duni iha ne’e problema barak alin Jornalista sira bele haree no sente saida mak iha komunidade nia leet, maibé atu dehan de’it katak sei la ezije bá governu maibé hein.

“Iha ami nia aldeia no área ida ne’e ami infrenta problema barak hanesan ita bo’ot sira ba iha ami nia komunidade haree rasik ho matan saida mak ita bo’ot sira hasoru iha ami nia aldeia ida ne’e. Ha’u nu’udar xefe aldeia iha ne’e ha’u lorloron fó hatene komunidade sira, ita labele ansi ita hein ita nia governu aban bainrua ita nia Dezenvolvimentu sei halo saida mak laiha ne’e ita nia governu hatene, neneik neneik sira sei halo.”

Xefe Aldeia Vailana husu agradese bá jornalista sira bele halo kobertura bá observa direita maluk sira ne’ebé difisiente, agradese mós bá Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) no Oxfam ne’ebé servisu hamutuk mobiliza média tour bele halo kobertura to’o iha Lore maske kondisaun estrada grave.

“Ha’u husu obrigadu ba ita bo’ot sira mai halo atividade iha ne’e, iha ami nia aldeia no ami nia área ida ne’e ha’u husu obrigadu barak ba ita bo’ot sira. Agradese no husu Obrigadu mós bá kooperasaun AJTL servisu hamutuk ho Oxfam mobiliza média bele mai kobertura iha ami nia fatin liliu bele haree direita ita nia alin ne’ebé mak sofre difisiensia, maske ita nia kondisaun estrada maibé imi bele to’o iha ne’e.”

Jornalista : Chay Risky

Editór : Ilima’a

By Ilima'a

Profile Loluwari Media online Loluwari media Online nudar instituisaun midia ida, ne’ebé hala’o nia atividade konaba partilla informasaun ba publiku, iha kapital Dili. Iha suku vila verde postu administrativu Vera Cruz. Loluwari.com foku partilla informasaun atual sira ne’ebé akontese kada loron iha rai laran, liliu preokupasaun publiku nian iha area remotas to’o iha nivel nasional. Loluwari media online hahu nia atividade hodi pasa informasaun iha situasaun estadu emerjensia daruak metade fulan maiu tinan 2020. Maske nune’e loluwari Media online foin mak hetan lisensa husi servisu rejistu verifikasaun emprezarial Institutu publiku SERVE, IP husi kompania LOLUWARI IRA, LDA iha loron 30 fulan junu tinan 2020, ho nia lisensa operasional 1322586. Bazeia ba lei komunikasaun social artigu 40 no 41 konaba liberdade imprensa no liberdade espresaun sidadaun hotu iha direitu atu expresa sira hanoin tuir dever no obrigasaun ne’ebé la viola ema seluk nia liberdade. Inisiativa hari’i Loluwari Media Online, tanba ejensensia konsellu imprensa nian konaba publikasaun informasaun ne’ebé fo sai ba publiku tenke tama kategoria konsellu imprensa nian, no instituisaun media sira atu publika informasaun tuir lei komunikasaun social no komunga kodegu etika jornalistika ne’e sai ukunfuan ba jornalista sira hala’o kna’ar. Instituisaun media sira nia papel partilla informasaun ba publiku liuhusi publikasaun lorloron ho meius komunikasaun social sira kompostu husi media elektronika, media imprime no media online. Ne’ebé publikasaun informasaun sira laiha intervensaun husi media nain sira ho intensaun politika no ekonomia. Loluwari Media Online nudar instituisaun media privadu ne’ebé eziste atu publika informasaun tuir padraun Konsellu Imprensa no mos asosiaun jornalsita sira hanesan Timor Leste Press Union TLPU, Asosiaun Jornalista Timor Leste ne’ebé sai matadalan ba kna’ar media sira. Loluwari media online nudar instituisaun media ho orientasaun lukrutivu hanesan media privadu ne’ebé loke kampu servisu ba an rasik iha era agora hodi redus desempregu iha rai laran. Rendementu ne’ebé loluwari hetan sei mai husi iklan husi parseiru sira hanesan governu, seitor privadu sira seluk opiniaun no meius seluk. Atu fasilita salariu ba nia membru sira ne’ebé mak emprega aan iha Loluwari Media Online. Buat seluk ne’ebé la mesiona sei kesi iha regulamentu internu kompania nian ho rigorozu. Vizaun no Misaun Vizaun • Nudar referensia ne’ebé inspira leitor sira liliu publiku nia prepetiva konaba informasaun ne’ebé adekuadu iha era global ba liberdade publiku nia atu konsumu informasaun. Misaun • Informasaun ne’ebé ho tipu edukativu nudar kontrolu sosial ba publiku. • Partilla informasaun iha teritoriu tomak kobre informasaun atual akontesementu atual iha area edukasaun saude ekonomia, agrikultura no seitor produtivus sira. • Hamri’ik ho Forma rasik atu pasa informasaun iha politika redasaun no editorial ne’ebé tuir matadalan kodegu etika jornalistiku. • Produz nutisia ne’ebé independent no livre husi presaun politika no ekonomia maibe firme publika informasaun ho balansu no diferenti. • Produtu informasaun ne’ebé kualidade Strutura redasaun Xefe Redasaun : Cesar Pires Kordendor Kobertura : Alberto Pires Sekretaria Redasaun : Fernando da Costa Redaksi: Herminio Cardoso, Fernando da Costa, Alberto Pires, Sergio da Cruz, Elio da Costa, Estevão Nunu, Diretór Kompania Loluwari Ira, LDA : Herminio Cardoso Manajer Iklan/Marketing: Hernania Febriani Soares Cardoso Finansa : Otilia Caldas IT/Web: Benigno Aquino Campos, Salis Cardoso Office : Lemorai, Vila Verde, Vera Cruz, Dili, Timor Leste. phone: 74327856 (WA/SMS) fanpage facebook : loluwari media online email : cesarpires046@gmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!