Loluwari Media (Díli) – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos- Horta, hatete, selebrasaun tinan 24 transformasaun Falintil ba Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), ita fó omenajen ba ita-nia Erói Nasionál sira, partikularmente ba Komandante-Jerál Falintil no atuál Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ba Eis Xefe Estadu Maior Jenerál, Taur Matan Ruak no Lere Anan Timur, no ba atuál Tenente – Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, ho sira nia lideransa vizionáriu no dedikasaun konsolida hodi hari’I instituisaun militár.
“Ami mós rekuñese esforsu sira ne’ebé la para husi Ministru sira hotu ne’ebé responsavel ba defeza iha governu Konstitusionál oioin, no mós Ofisiál sira, Sarjentu sira, Soldadu sira, Estadu-Maiór, Tékniku sira, no Espesialista sira hotu.” Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, iha nia diskursu durante selebrasaun F-FDTL ba dala 24 iha Kuartél Jenerál Fatuhada Dili, Domingu (02/02).

Xefe Estadu, hatete, iha tinan 24 ikus ne’e, F-FDTL hala’o papél krusiál hodi hari’i no konsolida páz, hodi kontribui ho ativu ba dezenvolvimentu no progresu nasaun.
“Tema ne’ebé hili ba selebrasaun ida-ne’e, “Evolusaun no Adaptabilidade iha Kontestu Foun,” reflete importánsia atu moderniza ita-nia Komponente Terrestre, Naval, no Aerea hodi garante seguransa ba ita-nia territóriu soberanu ba nasaun illa ida hanesan ita nian, protesaun ba ita nia rekursu naturál no estratéjiku sira esensiál la’ós de’it ba seguransa nasionál maibé mós ba dezenvolvimentu sustentável no prosperidade ita nia povu.”
Agradesimentu ba pesoál militár hotu, tantu nasionál no internasionál, no ba parseiru dezenvolvimentu sira iha setór defeza, no mós ba nasaun belun sira, Austrália, Xina, Koreia-Súl, Estadus Unidus Amérika, Fransa, Indonésia, Japaun , Malázia, Nova Zelándia, Portugál, Reinu Unidu, no Estadu Membru ASEAN hotu-hotu, entre sira seluk ne’ebé kontribui ona apoiu finanseiru no rekursu sira iha viajen ida ne’e tomak hodi hari’i instituisaun militar, selebra ohin loron.
“Papél no relevánsia FALINTIL no F-FDTL iha tempu dame nian, ita nia forsa armada sira hatudu ona sira nia relevánsia no versatilidade, hodi hatán lalais ba dezastre naturál sira (inundasaun, anin bo’ot, inséndiu, tasi been, no seluk tan), hala’o operasaun humanitária sira hodi fó tulun ba vítima sira no fó apoiu ba indivídu sira ne’ebé deslokadu ka uma laek.
Iha nivel internasionál, partisipasaun ativu F-FDTL nian iha misaun manutensaun pás Nasoens Unidas nian, reafirma Timor-Leste nia kompromisu ba estabilidade globál no solidariedade entre nasaun sira.”
Iha rai laran, F-FDTL kolabora, tu’ir termu sira Lei Seguransa Nasionál nian, ho forsa no servisu seguransa sira seluk, mak Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), no ho autoridade lokál sira iha operasaun sira ne’ebé ezije resposta koordenada ida kualkér envolvimentu F-FDTL nian iha polisiamentu ka operasaun administrativu sira tenke hala’o ho rigorozu tu’ir parametru legál ne’ebé estabelese ona.
Prinsípiu ida-ne’e krusiál atu prezerva forsa armada sira-nia naran di’ak no garante katak sira-nia asaun hetan orientasaun husi legalidade.
“Seguransa Marítima no Ekonomia Azul Futuru Timor-Leste nian iha ligasaun intrinsikamente ho protesaun ba ita nia Zona Ekonómika Eskluziva (ZEE) ne’ebé luan tebes no dezenvolvimentu ekonomia azúl ne’ebé sustentável. Prezervasaun no utilizasaun responsável ba rekursu tasi nian sira esensiál atu garante moris-di’ak ba jerasaun sira iha futuru no kresimentu ekonómiku ita nia rain. Komponente naval F-FDTL nian hala’o papél krusiál hodi defende ita nia rekursu marítima sira, hasoru ameasa potensiál sira hanesan pirataria, tráfiku droga, tráfiku umanu, imigrasaun illegal, no poluisaun ambientál, entre sira seluk.

Atu hametin kapasidade ida-ne’e, ami depende ba parseria estratéjiku sira, partikularmente ho Austrália no Indonésia, no mós ba teknolojia inovadora sira hanesan drone sira no monitorizasaun liuhusi satélite.
Dezafiu sira-ne’e mós habelar ba protesaun ambiente tasi nian, ne’ebé mak sai nu’udar pilár xave ida ba seguransa marítima nian. Implementasaun efetivu ba medida sira prevensaun risku no mitigasaun dezastre nian depende ba envolvimentu setór hotu sosiedade nian.
Servisu navál sira fundamentál la’ós de’it atu defende hasoru ameasa direta sira maibé mós atu prevene no hatán ba emerjénsia sira, hanesan fakar mina-rai no poluente sira seluk ne’ebé bele kompromete ita-nia ekosistema tasi nian.
Timor-Leste, ho ninia tasi-ibun no ZEE ne’ebé luan, posui rikeza peska, petróleu, no rekursu minerál ne’ebé esensiál ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál no prosperidade.
“Ami mós destaka importánsia estratéjiku husi Kampu Gás Naturál Greater Sunrise no rezerva petróleu tasi-laran sira seluk ne’ebé promisór.”
Dezafiu Kontemporáriu sira nu’udar nasaun ho rekursu finanseiru, tékniku, no umanu ne’ebé limitadu, TL hasoru dezafiu signifikativu hodi moderniza kapasidade F-FDTL nian. Maske iha dezafiu sira-ne’e, ultrapasa esensiál atu garante Timor-Leste nia seguransa no prosperidade.
“Ita presiza investe estratéjikamente iha formasaun téknika, auto-sufisiénsia, no modernizasaun teknolójika, hodi garante ita nia forsa armada sira sai sustentável no efisiente liután maske iha limitasaun sira ne’ebé eziste.
Fatór krusiál ida atu ultrapasa dezafiu sira ne’e mak hametin kooperasaun rejionál no Kolaborasaun ho nasaun sira seluk iha rejiaun ne’e indispensavel hodi kombate ameasa transnasionál sira hanesan krime organizadu no terorizmu.
“Ita tenke enkoraja no fasilita ezersísiu konjuntu sira, fahe informasaun, no operasaun seguransa koordenadu sira hodi maximiza rekursu sira ne’ebé disponivel no rezolve dezafiu sira ho efetivu liu.”
Xefe Estadu Maior Jenerál Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál, Domingos Raul “Falur Rate Laek”, hatete, tinan 24 ona gloriozu Falintil hafoin periodu naruk luta ba libertasaun nasional tu’ir prosesu Kolaborasaun husi misaun nasoes Unidas iha tempu ne’ebé Timor-Leste, partisipa husi nasaun belun ho nia orientasaun husi lideransa politika no Militár TL nian hodi hetan transformasaun Forsa Armada ne’ebé sai baze sai konvensional no profisional ba Defeza teritóriu nasional ho nia povu hasoru ameasa externa hodi afirma no garantia soberania nasional hodi kontribui ba konstrusaun estadu.
“Ohin ita selebra loron ida ne’e ita hanoin fo homenagen ba antigu komponente Falintil sira hotu ohin loron ita sai povu ida ne’ebé livre no independénte, ita mos fo homenagen ba militár sira hotu ne’ebé hola parte iha Falintil/F-FDTL desde inisiu nu’udar ofisial. Sarjentu no soldadu sira nia kontribuisau makaas ho esxperiénsia no sakrifísiu iha tinan naruk nu’udar dedikasaun ba patria abnegasun no aten brani sentidu misaun ne’ebé klean ho nia objetivu atu alkansa hodi garantia seguransa nasional trankulidade no estabilidade ba valor nasional.”
Keta haluha fo agradesimentu no rekuinesimentu ba komandante sira uluk ne’ebé ho sira nia lideransa exemplar karismatiku sensibilidade as ho sira nia sentidu hodi transmite no implementa fo dalan ba dezenvolvimentu ne’ebé konsistente no mantein konfiansa populasaun nian iha Forsa Armada iha tempu ne’ebé F-FDTL ultrapassa.
“Espasu ida ne’e sai hanesan illustrasaun, rekuperasaun no sensibilizasaun ba ita nia identidade nu’udar sidadaun liu nu’udar militár fo onra ba juramentu atu servi patria no tau interese nasionál as liu interese pesoál sira atu ita servi lealidade no matoridade atu komanda Forsa Armada.”
Rai lulik Timor-Leste nia domin no moris iha dame nia mahon tanba rai lulik mak rai toleransia no amizade nian tanba rai lulik hamosu nia loron matan ne’ebé buat hotu bele haree no bele hatene.

“Ita atu garantia paz no estabilidade iha area seguransa no Defeza ne’ebé ezije nasaun atu preokupa ho dezenvolve ita nia kapasidade hodi garantia Defeza no seguransa ba ita nia populasaun tanba ita la mesak maibé iha komunidade internasional iha nivel rejionál no globál ne’ebé ita fahe no ita mos iha responsabilidade atu garante ita mos hola parte iha organizasaun internasional sira ne’ebé ita halo kompromisu hodi kumpri.”
F-FDTL nia misaun no kapasidade atu responde no fo apoiu iha situasaun emerzénsia ka krize ne’ebé kauza husi efeitu mudansa Klimatika ka pandemia forsa seguransa no protesaun sivil sira seluk hodi servi ba populasaun sira buka atu hadia sira nia kondisaun bazika moris nian.
“Ita konsidera situasaun iha area balun sei kritiku hanesan ekipamentu oioin ne’ebé presiza atu iha, maske gradualmente ne’ebé ita destaka meiu Naval sira ne’ebé garante kapasidade ba vizilansia kontrola no inspesaun ba ita nia Espasu Maritima.”
“Ita nia instituisaun F-FDTL hetan respeita husi populasaun la’os de’it tanba Falintil nia pasadu maibé ita nia asaun pozitivu ne’ebé ita halo durante tinan hirak ikus, no pesoal militár sira hetan observasaun lorloron, sira ida-idak nia asaun no atuasaun hodi afeta imagen instituisaun nian iha dalan pozitivu ka negativu.”
“Husu ba Forsa Armada servisu sentrais sira tenke tau iha atensaun ba militár sira iha situasaun moras gravadu nune’e bele aselera prosesu administrativa hodi atende diak liu tan, alimentasaun iha komplexu militár hotu-hotu tenke hadia atu asegura militár sira hodi operasional ba knaar Militár.
Jornalista : Chay Risky