Loluwari Media (Díli) – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos- Horta, hatete, selebrasaun tinan 24 transformasaun Falintil ba Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), ita fó omenajen ba ita-nia Erói Nasionál sira, partikularmente ba Komandante-Jerál Falintil no atuál Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ba Eis Xefe Estadu Maior Jenerál, Taur Matan Ruak no Lere Anan Timur, no ba atuál Tenente – Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, ho sira nia lideransa vizionáriu no  dedikasaun konsolida hodi hari’I instituisaun militár.

“Ami mós rekuñese esforsu sira ne’ebé la para husi Ministru sira hotu ne’ebé responsavel ba defeza iha governu Konstitusionál oioin, no mós Ofisiál sira, Sarjentu sira, Soldadu sira, Estadu-Maiór, Tékniku sira, no Espesialista sira hotu.” Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, iha nia diskursu durante selebrasaun F-FDTL ba dala 24 iha Kuartél Jenerál Fatuhada Dili, Domingu (02/02).

Xefe Estadu, hatete, iha tinan 24 ikus ne’e, F-FDTL hala’o papél krusiál hodi hari’i no konsolida páz, hodi kontribui ho ativu ba dezenvolvimentu no progresu nasaun.

“Tema ne’ebé hili ba selebrasaun ida-ne’e, “Evolusaun no Adaptabilidade iha Kontestu Foun,” reflete importánsia atu moderniza ita-nia Komponente Terrestre, Naval, no Aerea hodi garante seguransa ba ita-nia territóriu soberanu ba nasaun illa ida hanesan ita nian, protesaun ba ita nia rekursu naturál no estratéjiku sira esensiál la’ós de’it ba seguransa nasionál maibé mós ba dezenvolvimentu sustentável no prosperidade ita nia povu.”

Agradesimentu ba pesoál militár hotu, tantu nasionál no internasionál, no ba parseiru dezenvolvimentu sira iha setór defeza, no mós ba nasaun belun sira, Austrália, Xina, Koreia-Súl, Estadus Unidus Amérika, Fransa, Indonésia, Japaun , Malázia, Nova Zelándia, Portugál, Reinu Unidu, no Estadu Membru ASEAN hotu-hotu, entre sira seluk ne’ebé kontribui ona apoiu finanseiru no rekursu sira iha viajen ida ne’e tomak hodi hari’i instituisaun militar, selebra ohin loron.

“Papél no relevánsia FALINTIL no F-FDTL iha tempu dame nian, ita nia forsa armada sira hatudu ona sira nia relevánsia no versatilidade, hodi hatán lalais ba dezastre naturál sira (inundasaun, anin                 bo’ot, inséndiu, tasi been, no seluk tan), hala’o operasaun humanitária sira hodi fó tulun ba vítima sira no fó apoiu ba indivídu sira ne’ebé deslokadu ka uma laek.

Iha nivel internasionál, partisipasaun ativu F-FDTL nian iha misaun manutensaun pás Nasoens Unidas nian, reafirma Timor-Leste nia kompromisu ba estabilidade globál no solidariedade entre nasaun sira.”

Iha rai laran, F-FDTL kolabora, tu’ir termu sira Lei Seguransa Nasionál nian, ho forsa no servisu seguransa sira seluk, mak Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), no ho autoridade lokál sira iha operasaun sira ne’ebé ezije resposta koordenada ida kualkér envolvimentu F-FDTL nian iha polisiamentu ka operasaun administrativu sira tenke hala’o ho rigorozu tu’ir parametru legál ne’ebé estabelese ona.

Prinsípiu ida-ne’e krusiál atu prezerva forsa armada sira-nia naran di’ak no garante katak sira-nia asaun hetan orientasaun husi legalidade.

“Seguransa Marítima no Ekonomia Azul Futuru Timor-Leste nian iha ligasaun intrinsikamente ho protesaun ba ita nia Zona Ekonómika Eskluziva (ZEE) ne’ebé luan tebes no dezenvolvimentu ekonomia azúl ne’ebé sustentável. Prezervasaun no utilizasaun responsável ba rekursu tasi nian sira esensiál atu garante moris-di’ak ba jerasaun sira iha futuru no kresimentu ekonómiku ita nia rain. Komponente naval F-FDTL nian hala’o papél krusiál hodi defende ita nia rekursu marítima sira, hasoru ameasa potensiál sira hanesan pirataria, tráfiku droga, tráfiku umanu, imigrasaun illegal, no poluisaun ambientál, entre sira seluk.

Atu hametin kapasidade ida-ne’e, ami depende ba parseria estratéjiku sira, partikularmente ho Austrália no Indonésia, no mós ba teknolojia inovadora sira hanesan drone sira no monitorizasaun liuhusi satélite.

Dezafiu sira-ne’e mós habelar ba protesaun ambiente tasi nian, ne’ebé mak sai nu’udar pilár xave ida ba seguransa marítima nian. Implementasaun efetivu ba medida sira prevensaun risku no mitigasaun dezastre nian depende ba envolvimentu setór hotu sosiedade nian.

Servisu navál sira fundamentál la’ós de’it atu defende hasoru ameasa direta sira maibé mós atu prevene no hatán ba emerjénsia sira, hanesan fakar mina-rai no poluente sira seluk ne’ebé bele kompromete ita-nia ekosistema tasi nian.

Timor-Leste, ho ninia tasi-ibun no ZEE ne’ebé luan, posui rikeza peska, petróleu, no rekursu minerál ne’ebé esensiál ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál no prosperidade.

“Ami mós destaka importánsia estratéjiku husi Kampu Gás Naturál Greater Sunrise no rezerva petróleu tasi-laran sira seluk ne’ebé promisór.”

Dezafiu Kontemporáriu sira nu’udar nasaun ho rekursu finanseiru, tékniku, no umanu ne’ebé limitadu, TL hasoru dezafiu signifikativu hodi moderniza kapasidade F-FDTL nian. Maske iha dezafiu sira-ne’e, ultrapasa esensiál atu garante Timor-Leste nia seguransa no prosperidade.

“Ita presiza investe estratéjikamente iha formasaun téknika, auto-sufisiénsia, no modernizasaun teknolójika, hodi garante ita nia forsa armada sira sai sustentável no efisiente liután maske iha limitasaun sira ne’ebé eziste.

Fatór krusiál ida atu ultrapasa dezafiu sira ne’e mak hametin kooperasaun rejionál no Kolaborasaun ho nasaun sira seluk iha rejiaun ne’e indispensavel hodi kombate ameasa transnasionál sira hanesan krime organizadu no terorizmu.

“Ita tenke enkoraja no fasilita ezersísiu konjuntu sira, fahe informasaun, no operasaun seguransa koordenadu sira hodi maximiza rekursu sira ne’ebé disponivel no rezolve dezafiu sira ho efetivu liu.”

Xefe Estadu Maior Jenerál Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál, Domingos Raul “Falur Rate Laek”, hatete, tinan 24 ona gloriozu Falintil hafoin periodu naruk luta ba libertasaun nasional tu’ir prosesu Kolaborasaun husi misaun nasoes Unidas iha tempu ne’ebé Timor-Leste, partisipa husi nasaun belun ho nia orientasaun husi lideransa politika no Militár TL nian hodi hetan transformasaun Forsa Armada ne’ebé sai baze sai konvensional no profisional ba Defeza teritóriu nasional ho nia povu hasoru ameasa externa hodi afirma no garantia soberania nasional hodi kontribui ba konstrusaun estadu.

“Ohin ita selebra loron ida ne’e ita hanoin fo homenagen ba antigu komponente Falintil sira hotu ohin loron ita sai povu ida ne’ebé livre no independénte, ita mos fo homenagen ba militár sira hotu ne’ebé hola parte iha Falintil/F-FDTL desde inisiu nu’udar ofisial. Sarjentu no soldadu sira nia kontribuisau makaas ho esxperiénsia no sakrifísiu iha tinan naruk nu’udar dedikasaun ba patria abnegasun no aten brani sentidu misaun ne’ebé klean ho nia objetivu atu alkansa hodi garantia seguransa nasional trankulidade no estabilidade ba valor nasional.”

Keta haluha fo agradesimentu no rekuinesimentu ba komandante sira uluk ne’ebé ho sira nia lideransa exemplar karismatiku sensibilidade as ho sira nia sentidu hodi transmite no implementa fo dalan ba dezenvolvimentu ne’ebé konsistente no mantein konfiansa populasaun nian iha Forsa Armada iha tempu ne’ebé F-FDTL ultrapassa.

“Espasu ida ne’e sai hanesan illustrasaun, rekuperasaun no sensibilizasaun ba ita nia identidade nu’udar sidadaun liu nu’udar militár fo onra ba juramentu atu servi patria no tau interese nasionál as liu interese pesoál sira atu ita servi lealidade no matoridade atu komanda Forsa Armada.”

Rai lulik Timor-Leste nia domin no moris iha dame nia mahon tanba rai lulik mak rai toleransia no amizade nian tanba rai lulik hamosu nia loron matan ne’ebé buat hotu bele haree no bele hatene.

“Ita atu garantia paz no estabilidade iha area seguransa no Defeza ne’ebé ezije nasaun atu preokupa ho dezenvolve ita nia kapasidade hodi garantia Defeza no seguransa ba ita nia populasaun tanba ita la mesak maibé iha komunidade internasional iha nivel rejionál no globál ne’ebé ita fahe no ita mos iha responsabilidade atu garante ita mos hola parte iha organizasaun internasional sira ne’ebé ita halo kompromisu hodi kumpri.”

F-FDTL nia misaun no kapasidade atu responde no fo apoiu iha situasaun emerzénsia ka krize ne’ebé kauza husi efeitu mudansa Klimatika ka pandemia forsa seguransa no protesaun sivil sira seluk hodi servi ba populasaun sira buka atu hadia sira nia kondisaun bazika moris nian.

“Ita konsidera situasaun iha area balun sei kritiku hanesan ekipamentu oioin ne’ebé presiza atu iha, maske gradualmente ne’ebé ita destaka meiu Naval sira ne’ebé garante kapasidade ba vizilansia kontrola no inspesaun ba ita nia Espasu Maritima.”

“Ita nia instituisaun F-FDTL hetan respeita husi populasaun la’os de’it tanba Falintil nia pasadu maibé ita nia asaun pozitivu ne’ebé ita halo durante tinan hirak ikus, no pesoal militár sira hetan observasaun lorloron, sira ida-idak nia asaun no atuasaun hodi afeta imagen instituisaun nian iha dalan pozitivu ka negativu.”

“Husu ba Forsa Armada servisu sentrais sira tenke tau iha atensaun ba militár sira iha situasaun moras gravadu nune’e bele aselera prosesu administrativa hodi atende diak liu tan, alimentasaun iha komplexu militár hotu-hotu tenke hadia atu asegura militár sira hodi operasional ba knaar Militár.

Jornalista : Chay Risky

By Ilima'a

Profile Loluwari Media online Loluwari media Online nudar instituisaun midia ida, ne’ebé hala’o nia atividade konaba partilla informasaun ba publiku, iha kapital Dili. Iha suku vila verde postu administrativu Vera Cruz. Loluwari.com foku partilla informasaun atual sira ne’ebé akontese kada loron iha rai laran, liliu preokupasaun publiku nian iha area remotas to’o iha nivel nasional. Loluwari media online hahu nia atividade hodi pasa informasaun iha situasaun estadu emerjensia daruak metade fulan maiu tinan 2020. Maske nune’e loluwari Media online foin mak hetan lisensa husi servisu rejistu verifikasaun emprezarial Institutu publiku SERVE, IP husi kompania LOLUWARI IRA, LDA iha loron 30 fulan junu tinan 2020, ho nia lisensa operasional 1322586. Bazeia ba lei komunikasaun social artigu 40 no 41 konaba liberdade imprensa no liberdade espresaun sidadaun hotu iha direitu atu expresa sira hanoin tuir dever no obrigasaun ne’ebé la viola ema seluk nia liberdade. Inisiativa hari’i Loluwari Media Online, tanba ejensensia konsellu imprensa nian konaba publikasaun informasaun ne’ebé fo sai ba publiku tenke tama kategoria konsellu imprensa nian, no instituisaun media sira atu publika informasaun tuir lei komunikasaun social no komunga kodegu etika jornalistika ne’e sai ukunfuan ba jornalista sira hala’o kna’ar. Instituisaun media sira nia papel partilla informasaun ba publiku liuhusi publikasaun lorloron ho meius komunikasaun social sira kompostu husi media elektronika, media imprime no media online. Ne’ebé publikasaun informasaun sira laiha intervensaun husi media nain sira ho intensaun politika no ekonomia. Loluwari Media Online nudar instituisaun media privadu ne’ebé eziste atu publika informasaun tuir padraun Konsellu Imprensa no mos asosiaun jornalsita sira hanesan Timor Leste Press Union TLPU, Asosiaun Jornalista Timor Leste ne’ebé sai matadalan ba kna’ar media sira. Loluwari media online nudar instituisaun media ho orientasaun lukrutivu hanesan media privadu ne’ebé loke kampu servisu ba an rasik iha era agora hodi redus desempregu iha rai laran. Rendementu ne’ebé loluwari hetan sei mai husi iklan husi parseiru sira hanesan governu, seitor privadu sira seluk opiniaun no meius seluk. Atu fasilita salariu ba nia membru sira ne’ebé mak emprega aan iha Loluwari Media Online. Buat seluk ne’ebé la mesiona sei kesi iha regulamentu internu kompania nian ho rigorozu. Vizaun no Misaun Vizaun • Nudar referensia ne’ebé inspira leitor sira liliu publiku nia prepetiva konaba informasaun ne’ebé adekuadu iha era global ba liberdade publiku nia atu konsumu informasaun. Misaun • Informasaun ne’ebé ho tipu edukativu nudar kontrolu sosial ba publiku. • Partilla informasaun iha teritoriu tomak kobre informasaun atual akontesementu atual iha area edukasaun saude ekonomia, agrikultura no seitor produtivus sira. • Hamri’ik ho Forma rasik atu pasa informasaun iha politika redasaun no editorial ne’ebé tuir matadalan kodegu etika jornalistiku. • Produz nutisia ne’ebé independent no livre husi presaun politika no ekonomia maibe firme publika informasaun ho balansu no diferenti. • Produtu informasaun ne’ebé kualidade Strutura redasaun Xefe Redasaun : Cesar Pires Kordendor Kobertura : Alberto Pires Sekretaria Redasaun : Fernando da Costa Redaksi: Herminio Cardoso, Fernando da Costa, Alberto Pires, Sergio da Cruz, Elio da Costa, Estevão Nunu, Diretór Kompania Loluwari Ira, LDA : Herminio Cardoso Manajer Iklan/Marketing: Hernania Febriani Soares Cardoso Finansa : Otilia Caldas IT/Web: Benigno Aquino Campos, Salis Cardoso Office : Lemorai, Vila Verde, Vera Cruz, Dili, Timor Leste. phone: 74327856 (WA/SMS) fanpage facebook : loluwari media online email : cesarpires046@gmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!