Loluwari Média (Dili) – kinta ne’e (10/07) Institutu Nasional kombate HIV-SIDA (INCSIDA) hala’o sensibilizasaun kona-ba prevene moras HIV-SIDA ba komunidade sira, iha suku Madohi, postu administratvu Dom Aleixo, munisipiu Dili.
Prezidente Institutu Nasional kombate HIV-SIDA (INCSIDA), Daniel Marcal, hatete, sensibilizasaun ne’e partilla informasaun kona-ba hahalok risku sira ba transmisaun Moras HIV-SIDA ne’e daudauk ne’e aumenta nia numeru situasaun ne’e difisil ema atu kontrola hahalok seksu livre inklui laiha koñesimentu ba moras HIV ne’ebé mak as iha Dili hamutuk ema rihun ida atus neen resin(1.600).
“Hahalok risku ba transmisaun moras HIV-SIDA sa’e makaas no susar ba ema atu kontrola iha ita nia rai laran liliu hahalok sira, ne’ebé mak halo relasaun sexual ou sexu livre ne’e mak susar atu kontrola. No laiha koñesimentu ne’e perigozu tebes.

Tanba ita haree iha ita nia HIV iha Dili laran ne’e de’it 1600 resin ona barak liuhusi ita nia joven feto ho mane sira ne’ebé mak ho idade produtivu sira laiha kuñesimentu ne’ebé kle’an kona-ba HIV transmisaun halo nusa no prevene halo nusa ida ne’e risku tebtebes.” Dehan Prezidente INCSIDA, Daniel Marçal, ba jornalista sira, iha suku Madohi, Beto, Dili, kinta (10/07).
Daniel haktuir, sexu livre iha Dili no iha fatin sira ne’ebé laiha lokalizasaun no sai sentru ba ema atu halo negosiu ba sexu livre, ne’e barak tanba ne’e estadu tenke halo maske primeiru ministru ko’alia bebeik ba joven sira atu prevene an husi HIV tanba HIV laiha aimoruk atu kura.
Xefe suku Madohi, Bernardino de.Carvalho Fereira, apresia tebes ho programa sensibilizasaun kona ba HIV-SIDA nian ne tanba importante tebes ba komunidade sira tanba atu liberta ema nia vida ho ema nia saude.

“Ha’u nu’udar autoridade apresia tebes ba programa sensibilizasaun ida ne’e importante tebes ba komunidade sira. Tanba liuhusi programa ne’e atu eduka no liberta ema nia vida no ema nia saude hakarak ka lakohi tenke liuhusi programa ida ne’e se ita hakrak ko’alia kona-ba kontextu libertasaun maibé programa libertasaun SIDA la la’o no revolusaun SIDA laiha oinsa ita atu liberta ema husi moras HIV-SIDA”.
Autoridade lokal ne’e rekomenda ba ministeriu saude atu tau progarama espesialidade kampaña saude kampaña edukasaun se ita hakarak liberta ita nia sidadaun presisa mos programa ne’ebé sujeitu no programa ida ne’ebé objeitu atu tau iha pratika.
Entretantu iha atividade sensibilizasaun HIV-SIDA ne’e hetan partisipa mos prezidente atutoridade interinu Dili no mos komunidade sira.
Jornalista : Nandes
