Loluwari Média (RAEOA) – Grupu Kreativu sira ne’ebé involve husi jovens sira importante tebes hodi diversifika ekonomia iha Timor-Leste liu husi promosaun produtu lokál.
Diretór Ezekutivu Mata-Dalan Institutu (MDI), Estevanos Coli Hatete, Espozisaun ne’e realiza tanba prosesu kolaborasaun entre parseiru sira iha projeitu hafoun ho grupu produtivu foinsa’e sira iha munsipiu hotu-hotu.
“Iha prosesu ida ne’e ita hakarak loke espasu diálogu entre grupu produtor foinsae ho governu no parseiru sira hotu-hotu atu iha komitementu hanoin kona-ba ideia atu dezenvolve setor produtiva ne’e rasik atu bele diversifika ekonomika rai laran.” Dehan Diretór ba jornalista sira iha RAEOA, Tersa (23/09).
Prosesu ida ne’e,Nia Esplika, sei lori tempu naruk maibé hanoin diak atu bele kompleta setor petrolifeiru ne’ebe maka dala barak nia fó return barak liu maibé ho atividade dezemvolve setor produtivu no diversifikasaun ekonomika bele tulun ka dezenvolve makina estadu, makina dezenvolvimentu husi area rural mak sae ba nasional.

“ha’u hanoin hirak ne’e mak ema sira iha inisativa liu-liu foinsa’e sira, grupu organizador sira seluk, grupu koperativa sira, atu hahu hatene oinsa mak iha komunikasaun sira ne’e sira bele koiñese atu bele troka hanoin dezenvole sira nia setór sira”
Tuir Nia,oportunidade sira seluk mak oinsa prosesamentu ba iha Ai-han, halo distribuisaun ba iha merkadu, jestaun finaseiru ba grupu sira, atu nune’e grupu sira ne’ebe iha ona produtu rasik sira bele iha sustentabilidade iha futuru.
Iha grupu kooperativa, grupu organizadu sira mai husi grupu oin-oin, hamutuk 20 no grupu foinsa’e ne’ebe reprezentante husi munsipiu 13 inklui RAEOA.
“durante ne’e ita hanoin katak hakarak dezenvolve setor produtivu, ne’e laos de’it responsabilidade governu nian, maibé responsabilidade ema hotu nian”
“Dala ruma ita hanoin katak governu mak lakoi resposta, maibé investimentu orsamentu ne’ebe mak kada tinan aloka barak liu ba setor ne’ebe mak laos atu dezenvolve setor ekonomika, no dezenvolve setor produtivu hanesan agrikultura, turismu no setor sira seluk.”dehan nia.
Hanoin ida ne’e mak konvida Grupu Produtivu foinsa’e sira hotu mai hotu, governu, komunidade sira, foinsa’e sira, sosedade sivil sira hotu-hotu tempu ona investe osan husi fundu minarai nian ba iha setor produtivu.

Tanba ne’e husu PN ne’ebé iha tempu badak governu sei aprezenta proposta OJE 2026 iha setor produtivu hodi bele dezenvolve ekonomia iha TL.
“Espozisaun ne’e Ita halo iha Oé-Cusse tanba nia rai enklave, rai ne’ebé maka halibur ema hotu hamutuk iha ne’e, no munisipiu sira seluk bele aprende ba malu”dehan nia.
Espozisaun ne’e ba faze daruak, tanba faze primeiru halao ona iha Rabilau fulan kotuk no hein faze tuir mai ne’ebé hetan apoiu husi Bipak, liu husi Prosivu hamutuk ho Oxfam iha Timor-Leste.
Contry Directór Oxfam Timor-Leste, Pankaj Anand hatete,Espozisaun ne’e importante tanba envolve ema barak hodi loke espasu dialogu aberta ho foinsa’e produtivu sira atu investe iha setór ekonomia.
“Ita sei haree juventude husi grupu produtivu sira sei partilla informasaun ba ita kona-ba atingimentu no fallansu ne’ebé durante sira hasoru iha sira nia knar servisu iha setor produtivu sira”dehan nia.
Iha fatin ida ne’e,Nia dehan, haree ba Juventude grupu produtivu foinsa’e sira atu servisu hamutuk oinsa sira bele fahe sira nia informasaun no kuinesimentu.
“Ita espera katak ita sei hetan oportunidade ba grupu foinsa’e produtivu sira oinsa atu hetan aliñamentu formasaun teknika no Apoiu ho finanseiru”dehan nia.
Gabinete SECOOP, Leovogildo Belarmino hatete,investimentu ne’e tenke diversifika hanoin hodi hamosu kreativu no inovasaun.
“foinsae la’ós sai hanesan de’it observador ida ne’ebé hein de’it labele sai hanesan instrumentu ba ajenda politiku husi partidu sira tenke hahu halo buat ruma liu husi kreatividade rasik”dehan nia.
Kretividade joven nian mai husi diversifikasaun ne’e mak enkoraza joven sira oinsa auto krítiku ba nia an rasik saida mak foinsa’e ne’e atu halo ba nia an rasik, ba komunidade no nasaun TL.
“Ohin loron ita hotu akompaña katak iha TL maioria domina husi joven sira idade 10-24 ita bele dehan 30℅ ne’e forsa traballu ida ne’ebé forsa la halimar iha TL”dehan nia.
Ida ne’e,Nia hatutan,orgullu boot ba TL tanba iha forsa traballu husi joven sira, maibé sai mós obstakulu boot karik joven sira ne’e la ezerse sira nia pozisaun ho di’ak.

“ita antisipa nu’udar ajente dezenvolvimentu ita nia rai laran tanba dadus husi banku sentral agora ita nia joven barak mak ba servisu iha rai liur tanba menus kampu traballu iha rai laran”dehan nia.
Tamba kampu traballu ba joven sira ne’e limitadu tebes la iha, entaun papel husi governu no instituisaun relevante sira hudi NGO sira tenke halo nia papel sira ne’e ho loloos tuir mandatu sira ne’ebé iha.
“Ami nia odamatan nakloke ba ita boot sira, kada tinan ita iha fundus tranferensia publikas sira ne’ebé mak fo apoiu ba grupo sira ba empreza ki’ik, mediu sira no mós ba kooperativa sira”dehan nia.
Agora dadauk,Nia dehan,SEKOOP iha ona grupu kooperativa privadu iha TL hamutuk 248 ho ninia kapital Millaun$ 20.6 inklui iha RAEOA kooperativa hamutuk 9 kooperativa kreditu uniaun sira.
Entretantu tema jeral ba espozisaun ne’e mak Promove Foinsa’e iha Setor Produtivu Investe Agora ne’ebé organiza husi OXFAM,MDI,APFTL, AJTL,TILOFE,EAMO, no FJDE.
Orsamentu ne’e mai husi MDI hamutuk rihun $38 ba atividade hotu-hotu, ne’ebé halao ona iha Dili,Ermera,Oé-Cusse ho atividade ne’ebé diferente.
Jornalista : Chay Risky

