Loluwari Média (ERMERA)—HUSI foho Ermera hatudu ninia sidade ne’ebé furak ho kafé-fuan ne’ebé buras. Maibé iha uma simples ida nia laran, iha foin-sa’e ida.alin feto Dircia Martins da Silva [17] ne’ebé loron-loron hatudu loloos arti husi lia-fuan [korajen].
Iha ninia idade, Dircia tenke simu realidade moris ne’ebé todan, nia labele hamriik, labele la’o, no tenke dolar de’it iha rai hodi book an ba mai iha Adeia Aitemua suku Fatubolu, Postu Administrativu Hatulia B, Munisípiu Ermera.
Kondisaun fíziku ne’e hanesan korente ida.Maibé ba Dircia, rai-maran no uma laran ne’ebé nia dolar ba mai sai testamuña ba ninia fuan ne’ebé dader-saan la hatene naksobu.
Dircia, nia avó feto ne’ebé tau matan, la’ós de’it sai nu’udar inan boot,maibé nia mak sai duni [ liman-ain no didin moris ] ba Dircia nia moris restu.
Situasaun difisil lori sira ba de’it nakukun, Dircia nafatin hatudu hamnasa ho oin-midar bainhira nia avó hako’ak nia. Ba nia, avó mak mundu, lalehan, no liman-ain ne’ebé lori nia hodi sente naroman moris ne’e.
“Nia moris mai hansa ne’e kedan [Defisiénsia Fíziku] Nia ama hola mane iha Letefoho, sorte be ha’u foti netik osan [idozu] be fó han nia”Avó feto Maria ne’e konta ho oin triste.
Avó Maria [87] iha oan mane na’in haat no feto na’in haat maibé dook hotu tanba forma família ona no nia Bei-oan Dircia nu’udar oan feto dahuluk husi nia oan feto datoluk ne’ebé husik hela Dircia ba nia hodi tau matan.
Defisiénsia Dircia la koñese nia aman desde sei iha nia inan nia knotak, tanba lakohi responsabiliza.
“Ami na’in rua mesak, nia oan pertama mak ida ne’e maibé ha’u mak haree husi kikoan to’o boot” Avó Maria hatete.
Bainhira tempu kalan, Avó Maria bolu de’it Dircia hodi dolar neneik tama uma maibé atu kous hodi hatoba iha kama leten nia avó forsa laiha.
“labarik tuur hansa ne’e hakdasak de’it hamriik labele, ha’u mesak de’it, ha’u hiit ha’u monu, ema mane mós laiha ne’e? Kalan tama uma ne’e ha’u bolu de’it nia dolar mai”
Dircia lahatene ko’alia, maibé liu-husi nia matan, nia fó sai gratidaun boot ida ba domin ne’ebé nia avó fó maske situasaun la lori kbiit ekonomia ne’ebé di’ak.
Sasin ba Domin Ne’ebé Nunka Rende
Bainhira ekipa Fundasaun FURAK hato’o apoiu ne’e, ambiente sai nakonu ho emosaun. Matan-been ksolok nian fakar husi nia bei-oan feto ne’ebé durante ne’e ajuda nia avó ho alin defisiénsia ne’e.
“Ha’u sente orgullu no kontente tebes ba imi hotu nia apoiu mai ami família simples ida ne’e ami sente la mesak maibe imi sura mós ami maske ita la família maibé imi bele esforsu to’o mai iha ami nia fatin hodi ajuda buat barak mai ami oan.” Bei-oan Zelinha Martins da Silva ho matan-been

Fundasaun FURAK Hatudu Solidariedade
Bainhira rona preokupasaun no halerik husi komunidade, Fundasaun FURAK tula sasán, hakat husi sidade boot hodi sa’e foho no tun mós ba mota, hodi hato’o direitamente apoiu humanitáriu ba família ki’ik ne’e.
Apoiu ne’ebé Fundasaun FURAK lori ba la’os de’it kona-ba sasán nian, maibé mós lori esperansa no ksolok ba sira-nia moris.sira hato’o ajuda ba nesesidade bázika loron-loron nian ne’ebé inklui,Kadeira roda ka ekipamentu ne’ebé nesesáriu hodi fasilita movimentasaun ba defisiénsia Dircia.
Fundadór Fundasaun Ran Amigo Karidade (FURAK), Januário Soares “Rio” hatete, apoiu ne’e kontinuasaun ne’ebé tenke update hodi apoiu tan kursi roda ba Alin Dircia ho nia avó feto.
“Ekipa haree sira presiza duni apoiu tanba ne’e mak ami mai ho ekipamentus hanesan Kursi Roda, Springbed, sumasu, Ropa hatais no mós Nesesidade bazika sira hodi responde imediata ba ita nia maluk sira ne’ebé presiza duni”
Tanba ne’e Rio husu ba parte relevante atu servisu ho radikal ba ema sira ne’ebé vulneravél no ema ho defisiénsia sira ne’e ho radikal Bainhira sira hela iha ne’ebé tenke to’o duni sira nia fatin.
“sira nia horik fatin ami prontu investe ami nia tempu hodi ajuda saida mak ami iha ami bele ajuda.”
Maske dook, la sai bareira ida ba Ekipa FURAK maske ho voluntáriamente hodi kesi kabun maibé prontu nafatin ba kualkér fatin ne’ebé maluk vulnerável no ema ho Difiseinte sira presiza Ekipa FURAK prontu atende kualkér oras.
Xefe Aldeia Aitemua, Nazario Alves da Costa, Agradese ba Ekipa FURAK ne’ebé voluntariamente responde ona komunidade nia preokupasaun no difikuldade ne’ebé tinan barak sira enfrenta
“Ha’u hanesan lideransa komunitaria Suku Fatubolu Aldeia Aitemua ha’u sente kontente tanba Maun “Rio” mai iha ami nia suku no aldeia apoiu nesesidade bázika ba ha’u nia komunidade sira”dehan nia.
Hanesan lideransa komunitaria agradese tebes tanba Fundasaun FURAK nia apoiu ba komunidade vulnerável no ema ho defisiénsia hamutuk na’in 9 lideransa ne’e mós esforsu maka’as para komunidade vulnerável no ema ho Difiseinte sira bele hetan nia direitu husi Ministériu relevante.
Jornalista : Cesar Pires
Editór : Herminio Cardoso
