Loluwari Média (Díli) -Ministru Defeza (MD), Kontra Almirante Donanciano Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” koloka pontu tolu importante iha ámbitu reuniaun ba dala-15 kona-ba Ministériu Defeza husi pais membru CPLP.
Ministru Defeza (MD), Kontra Almirante Donanciano Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” foti kestaun importante tolu ne’ebé sai prioridade ba Estadu membru CPLP sira, liu-liu kona-ba protesaun ba populasaun no resposta lalais ba krize oioin.
“Alterasaun klimátika,krize sanitária, risku sibernétiku, no dezinformasaun ezije ita-nia Estadu sira atu sai preparadu liután,Ita presiza instituisaun ne’ebé koordenadu no Forsa Armada ne’ebé iha kapasidade bo’ot liután hodi apoia autoridade sivíl sira.” Dehan Ministru Defeza (MD), Kontra Almirante Donanciano Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” ba jornalista sira iha Palm Springs Hotel, Díli.Tersa,(02/06).
Nia dehan, kooperasaun CPLP bele hametin kapasidade sira-ne’e liu-husi,Meiu lojístiku no komunikasaun komandu, Mobilidade, evakuasaun, no apoiu sanitáriu,Protesaun ba estrutura krítika no fahe prátika di’ak iha seguransa sibernétika.
“Ha’u fó emfasiza katak solidariedade entre membru CPLP sira tenke tradús ba kapasidade konkreta ne’ebé ajusta ba realidade estadu ki’ik no arkipelájiku sira, ne’ebé iha espasu tasi luan maibé rekursu limitadu.”dehan nia.
Nia informa,Timor-Leste prontu atu partisipa ativamente, aprende husi parseiru sira, no fahe esperiénsia hodi kontribui ba komunidade ida ne’ebé unidu liután.
Iha fatin hanesan, Sekretária Ezekutiva CPLP Maria de F. Jardim hato’o agradesimentu boot ba Governu Timor-Leste, liuliu ba Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ba ospitalidade hodi simu Presidénsia Pro-Tempora CPLP nian no organiza reuniaun ministeriál ne’e ho susesu.
Mundu daudaun ne’e hasoru situasaun internasionál ida ne’ebé dezafiante tebes, ho mudansa jeopolítika kle’an, terrorizmu, krime organizadu, tráfiku kilat no droga, pirataria, no kestaun seguransa tasi nian.
“Tasi mak ita-nia fronteira komun no lian portugés mak ita-nia propózitu kulturál. Iha momentu ne’e, ita daudaun ne’e konklui hela revizaun Estratéjia Oseanu nian ba períodu 2027-2030, ne’ebé sei lori ba apresiasaun husi ministru sira ne’ebé responsávél ba asuntu tasi nian iha loron 21 mai ne’e.”
Estratéjia foun ne’e sei foku ba eixu prinsipál tolu mak hanesan;1. Governansa no jestaun oseanu sira,2. Seguransa marítima no protesaun espasu marítimu nian,3. Promosaun ba peska sustentávél, seguransa alimentár, no ekonomia azúl.
Alende ne’e,iha biban ne’e mós hodi konvida Estadu-membru hotu atu prepara an ba selebrasaun tinan 30 (dékada tolu) CPLP nian ne’ebé sei akontese iha loron 17 Jullu mai ne’e, ho tema: “CPLP, tinan 30, unidade iha diversidade, komunidade ida ba povu sira.”
Tanba CPLP sei kontinua fó kbiit foun ba Sentru Análize Estratéjika sira hodi hametin kooperasaun tékniku-militár no lori dezenvolvimentu, dame, no dignidade ba populasaun hotu iha espasu luzófonu nian.
Jornalista Estajiariu : Quintão dos Santos / Imaculada Tefa
Editór : Herminio Cardoso
