Loluwari Média (Díli) – Tinan neen, iha tempu VIII governu. Lei difamasaun ne’e sosiedade sivil, estudante sira, Média hotu maioria la konkorda atu implementa tanba konsidera viola direitu sidadaun nia liberdade atu ko’alia.
Maibé Tinan ida ne’e, Bankada governu iha Parlamentu Nasionál liu husi komisaun A ne’ebé trata asuntu konstituisionál no Justisa koko atu halo revizaun Lei kódigu Penál iha artigu balu ne’ebé presiza atu hadia inklui esbosu lei Difamasaun.
Tanba ne’e, Porta-voz FONGTIL Elivania A. Correia hatete, perspetiva FONGTIL nian kona-ba kriminalizasaun difamasaun no injúria hamate liberdade espresaun ne’ebé garante iha konstituisaun RDTL.
Nune’e, FONGTIL ho membru sira hotu rejeita totál ba alterasaun ba kodigu penál hodi kriminaliza difamasaun no injúria bele fo afeta direta ba liberdade espresaun ne’ebé mak garantia iha konstituisaun RDTL ne’ebé previstu iha artigu 40 no 41.
“FONGTIL ho nia membru sira Hotu, halo litura ba Draf aditamentu ba kodigu penal, ne’e parlamentu nasional halo iha artigu sira hánesan: artigu 187.°-A, artigu 187.°-B, artigu 187.°- C, artigu 187.°-D halo aditamentu ba artigu sira mensiona iha Leten ne’e hamate ona direitu, liberdade no garante ida-idak nian”dehan nia ba jornalista sira iha Salaun FONGTIL Kaikoli (L
05/06).
Tanba ne’e, husu ba parlamentu nasional no governu atu mantein materia kona-ba difamasaun no injúria iha ambitu kodigu sivil, ne’ebe natureza vinkulativa. FONGTIL konsidera katak mekanizmu sivil sira sufisiente atu proteze direitu ba onra no reputasaun.
Enkuantu evita risku limitasaun ba liberdade espresaun no liberdade imprensa ne’ebe garante iha konstituisaun RDTL, FONGTIL mós haree katak proposta lei ne’ebe introdus rejime kompletu ida relasiona ho krime sira hasoru onra no ho estratejia.
Hatama proposta sira ba krime difamasaun hamutuk ho proposta relasiona ho krime violensia seksual nian, nu’udar krime sira ne’ebé iha dunik nesesidade atu haree tanba sira nia gravidade, hodi halo proposta lei ne’e sai susar liu atu kontra.
Maibé Sociedad sivil prontu atu hato’o ninia opiniaun espesifiku ba asuntu oi-oin iha proposta ne’e mezmu sira laiha relasiona ba malu. Iha area liberdade espresaun no difamasaun, sei kriminaliza, entre sira seluk.
Tanba ne’e FONGTIL hakarak re-afirma katak;
1. Difamasaun ( artigu 187-A) : ema ne’ebe, iha parte seluk nia oin, hatudu ba ema ida faktu ka julgamento ofensivu ida maske hánesan alegasaun de’it ne’ebé prejudika ema nia onra, naran di’ak ka reputasaun sei hasoru pena prizaun tinan 1 to’o tinan 3 tolu ka multa . ema ne’ebé mak reprodus de’it ka fahe fali deklarasaun defamatoria mós hetan kastigu. Pena sae ba tinan 2 to’o tinan 5 bainhira ema deklara hatene katak faktu falsu, ka bainhira nia hatudu faktu ida ne’ebé relasiona ho krime.
2. Injúria (artigu 187-B) : liafuan ofensivu sira ne’ebé diriji diretamente ba ema ida bele hetan kastigu prizaun to’o tinan 2, aumenta ba tinan 4 bainhira divulga barak liu husi media ka rede eletronik sira.
3. Ofensa ba memória ema mate nian (artigu 187-C) : rejime ne’e habelar atu proteze onra husi ema ne’ebe mate ona. Krime ne’e aplika ba ema ne’ebe mate ona to’o tinan 50 liu ba no sira nia familia mak iha direitu atu halo akuzasaun formal.
4. Ofensa ba ema koletivu (artigu 187-D): espalla faktu sira ne’ebe bele estraga kredibilidade, prestijiu ka konfiansa husi instituisaun ka empreza ida lori kastigu prizaun tinan 1 to’o tinan 2 ka multa – haluan direitu ba onra no dignidade, ne’ebé pertense de’it ba ema, empreza no instituisaun publika Sira.
FONGTIL husu ba parlamentu nasional no governu atu labele kriminaliza difamasaun no injúria, maibé nafatin trata matéria hirak ne’e iha kodigu sivil, tanba mekanizmu sivil konsidera sufisiente atu proteze onra no reputasaun ema nian, ho respeitu ba liberdade espresaun ne’ebe garante husi konstituisaun.
Husi Estajiária : Dulce Magalhães
Editór : Herminio Cardoso
