Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) halo konferensia Imprensa iha Kaikoli Dili. FOTO (Dulce Magalhães).

Loluwari Média (Díli) – Tinan neen, iha tempu VIII governu. Lei difamasaun ne’e sosiedade sivil, estudante sira, Média hotu maioria la konkorda atu implementa tanba konsidera viola direitu sidadaun nia liberdade atu ko’alia.

Maibé Tinan ida ne’e, Bankada governu iha Parlamentu Nasionál liu husi komisaun A ne’ebé trata asuntu konstituisionál no Justisa koko atu halo revizaun Lei kódigu Penál iha artigu balu ne’ebé presiza atu hadia inklui esbosu lei Difamasaun.

Tanba ne’e, Porta-voz  FONGTIL Elivania A. Correia  hatete, perspetiva FONGTIL nian kona-ba kriminalizasaun difamasaun no injúria hamate liberdade espresaun ne’ebé garante iha konstituisaun RDTL.

Nune’e, FONGTIL ho membru sira hotu rejeita totál ba alterasaun ba kodigu penál hodi kriminaliza difamasaun no injúria bele fo afeta direta ba liberdade espresaun ne’ebé mak garantia iha konstituisaun RDTL ne’ebé previstu iha artigu 40 no 41.

“FONGTIL ho nia membru sira Hotu, halo litura ba Draf aditamentu  ba kodigu penal, ne’e parlamentu nasional halo iha artigu sira hánesan: artigu 187.°-A, artigu 187.°-B, artigu 187.°- C, artigu 187.°-D halo aditamentu ba artigu sira mensiona iha Leten ne’e hamate ona direitu, liberdade no garante ida-idak nian”dehan nia ba jornalista sira iha Salaun FONGTIL Kaikoli (L

05/06).

Tanba ne’e, husu ba parlamentu nasional no governu  atu mantein materia kona-ba difamasaun no injúria iha ambitu kodigu sivil, ne’ebe natureza vinkulativa. FONGTIL konsidera katak mekanizmu sivil sira sufisiente atu proteze direitu ba onra no reputasaun.

Enkuantu evita risku limitasaun ba liberdade espresaun no liberdade imprensa ne’ebe garante iha konstituisaun RDTL, FONGTIL mós haree katak proposta lei ne’ebe introdus rejime kompletu ida relasiona ho krime sira hasoru onra no ho estratejia.

Hatama proposta sira ba krime difamasaun hamutuk ho proposta relasiona ho krime violensia seksual nian, nu’udar krime sira ne’ebé iha dunik nesesidade atu haree tanba sira nia gravidade, hodi halo proposta lei ne’e sai susar liu atu kontra.

Maibé Sociedad sivil prontu atu hato’o ninia opiniaun espesifiku ba asuntu oi-oin iha proposta ne’e mezmu sira laiha relasiona ba malu. Iha area liberdade espresaun no difamasaun, sei kriminaliza, entre sira seluk.

Tanba ne’e FONGTIL hakarak re-afirma katak;

1. Difamasaun ( artigu 187-A) : ema ne’ebe, iha parte seluk nia oin, hatudu ba ema ida faktu ka julgamento ofensivu ida maske hánesan alegasaun de’it ne’ebé prejudika ema nia onra, naran di’ak ka reputasaun sei hasoru pena prizaun tinan 1 to’o tinan 3 tolu ka multa . ema ne’ebé  mak reprodus de’it ka fahe fali deklarasaun defamatoria mós hetan kastigu. Pena sae ba tinan 2 to’o tinan 5 bainhira ema deklara hatene katak faktu falsu, ka bainhira nia hatudu faktu ida ne’ebé relasiona ho krime.

2. Injúria (artigu 187-B) : liafuan ofensivu sira ne’ebé diriji diretamente ba ema ida bele hetan kastigu prizaun to’o tinan 2, aumenta ba tinan 4 bainhira divulga barak liu husi media ka rede eletronik sira.

3. Ofensa ba memória ema mate nian (artigu 187-C) : rejime ne’e habelar atu proteze onra husi ema ne’ebe mate ona. Krime ne’e aplika ba ema ne’ebe mate ona to’o tinan 50 liu ba no sira nia familia mak iha direitu atu halo akuzasaun formal.

4. Ofensa ba ema koletivu (artigu 187-D): espalla faktu sira ne’ebe bele estraga kredibilidade, prestijiu ka konfiansa husi instituisaun ka empreza ida lori kastigu prizaun tinan 1 to’o tinan 2 ka multa – haluan direitu ba onra no dignidade, ne’ebé pertense de’it ba ema, empreza no instituisaun publika Sira.

FONGTIL husu ba parlamentu nasional no governu atu labele kriminaliza difamasaun no injúria, maibé nafatin trata matéria hirak ne’e iha kodigu sivil, tanba mekanizmu sivil konsidera sufisiente atu proteze onra no reputasaun ema nian, ho respeitu ba liberdade espresaun ne’ebe garante husi konstituisaun.

Husi Estajiária : Dulce Magalhães

Editór : Herminio Cardoso

By Ilima'a

Profile Loluwari Media online Loluwari media Online nudar instituisaun midia ida, ne’ebé hala’o nia atividade konaba partilla informasaun ba publiku, iha kapital Dili. Iha suku vila verde postu administrativu Vera Cruz. Loluwari.com foku partilla informasaun atual sira ne’ebé akontese kada loron iha rai laran, liliu preokupasaun publiku nian iha area remotas to’o iha nivel nasional. Loluwari media online hahu nia atividade hodi pasa informasaun iha situasaun estadu emerjensia daruak metade fulan maiu tinan 2020. Maske nune’e loluwari Media online foin mak hetan lisensa husi servisu rejistu verifikasaun emprezarial Institutu publiku SERVE, IP husi kompania LOLUWARI IRA, LDA iha loron 30 fulan junu tinan 2020, ho nia lisensa operasional 1322586. Bazeia ba lei komunikasaun social artigu 40 no 41 konaba liberdade imprensa no liberdade espresaun sidadaun hotu iha direitu atu expresa sira hanoin tuir dever no obrigasaun ne’ebé la viola ema seluk nia liberdade. Inisiativa hari’i Loluwari Media Online, tanba ejensensia konsellu imprensa nian konaba publikasaun informasaun ne’ebé fo sai ba publiku tenke tama kategoria konsellu imprensa nian, no instituisaun media sira atu publika informasaun tuir lei komunikasaun social no komunga kodegu etika jornalistika ne’e sai ukunfuan ba jornalista sira hala’o kna’ar. Instituisaun media sira nia papel partilla informasaun ba publiku liuhusi publikasaun lorloron ho meius komunikasaun social sira kompostu husi media elektronika, media imprime no media online. Ne’ebé publikasaun informasaun sira laiha intervensaun husi media nain sira ho intensaun politika no ekonomia. Loluwari Media Online nudar instituisaun media privadu ne’ebé eziste atu publika informasaun tuir padraun Konsellu Imprensa no mos asosiaun jornalsita sira hanesan Timor Leste Press Union TLPU, Asosiaun Jornalista Timor Leste ne’ebé sai matadalan ba kna’ar media sira. Loluwari media online nudar instituisaun media ho orientasaun lukrutivu hanesan media privadu ne’ebé loke kampu servisu ba an rasik iha era agora hodi redus desempregu iha rai laran. Rendementu ne’ebé loluwari hetan sei mai husi iklan husi parseiru sira hanesan governu, seitor privadu sira seluk opiniaun no meius seluk. Atu fasilita salariu ba nia membru sira ne’ebé mak emprega aan iha Loluwari Media Online. Buat seluk ne’ebé la mesiona sei kesi iha regulamentu internu kompania nian ho rigorozu. Vizaun no Misaun Vizaun • Nudar referensia ne’ebé inspira leitor sira liliu publiku nia prepetiva konaba informasaun ne’ebé adekuadu iha era global ba liberdade publiku nia atu konsumu informasaun. Misaun • Informasaun ne’ebé ho tipu edukativu nudar kontrolu sosial ba publiku. • Partilla informasaun iha teritoriu tomak kobre informasaun atual akontesementu atual iha area edukasaun saude ekonomia, agrikultura no seitor produtivus sira. • Hamri’ik ho Forma rasik atu pasa informasaun iha politika redasaun no editorial ne’ebé tuir matadalan kodegu etika jornalistiku. • Produz nutisia ne’ebé independent no livre husi presaun politika no ekonomia maibe firme publika informasaun ho balansu no diferenti. • Produtu informasaun ne’ebé kualidade Strutura redasaun Xefe Redasaun : Cesar Pires Kordendor Kobertura : Alberto Pires Sekretaria Redasaun : Fernando da Costa Redaksi: Herminio Cardoso, Fernando da Costa, Alberto Pires, Sergio da Cruz, Elio da Costa, Estevão Nunu, Diretór Kompania Loluwari Ira, LDA : Herminio Cardoso Manajer Iklan/Marketing: Hernania Febriani Soares Cardoso Finansa : Otilia Caldas IT/Web: Benigno Aquino Campos, Salis Cardoso Office : Lemorai, Vila Verde, Vera Cruz, Dili, Timor Leste. phone: 74327856 (WA/SMS) fanpage facebook : loluwari media online email : cesarpires046@gmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!