organizasaun Naun Govenamental JSMP Lansa Relatoriu Observasaun 2023 iha ezistensia tinan 24, (28/02), imajen : Anis

 Loluwari Média (Dili) – Programa Monitorizasaun Sistema Judisial (JSMP) realiza nia aniversáriu ba dala 24 no lansa relatoriu monotorizasaun tolu, relatoriu observasaun Jeral setór Justisa 2023, Relatoriu observasaun parlamentu nasional 2023, no Relatoriu institusional 2023.

Prezidente Board  JSMP, Aniceto G. Berteni, hatete, Programa monitorizasaun sistema Judisial (JSMP) nia servisu foka liu ba setór justisia, tanba ne’e JSMP identifika progresu servisu setór Justisa no mos JSMP atu detekte obstaklu sira ne’ebé JSMP infrenta.

“Durante tinan 24, Timor-Leste  rejista servisu lubuk bo’ot ida iha setór justisa no susesu ne’e tenke sai fini atu enkoraja ita liliu iha setór Justisa atu servisu makaas liu tan hodi hadia obstaklu sira ne’ebé mak ita infrenta daudaun ne’e”, Dehan prezidente Board  JSMP Aniceto G. Berteni, iha salaun Delta Nova, segunda (28/04).

Berteni informa, JSMP hakarak kontribui liliu iha setór justisa. JSMP mos lakohi lakon tempu atu kontribui fo hanoin parte relevante sira kona-ba obstaklu sira ne’ebé JSMP infrenta. Tanba obstaklu ida ne’e la’os entidade setór justisa nia servisu de’it maibé konta mos sosiedade sira nia servisu. Tanba papel mak diferente maibé servisu misaun ida de’it mak atu habelar no hametin Justisia iha Timor-Leste.

“Ami nia monitorizasaun ne’e foka ba setór importante rua, ida mak Violênsia bazeia ba jeneru (VBJ) no mos Violênsia hasoru labarik (VHL), ami nia monitorizasaun ne’e la’o iha tribunal Dili, Baucau, Suai no Oe-Cusse”, Aniceto afirma.

Berteni relata, iha relatoriu JSMP deskobre durante tinan ida nia laran bele sai nu’udar refrensia ba autor Justisa no mos autór sira iha governu atu halo planu dezenvolvimentu no planu politika ruma bele konsidera mos JSMP nia relatoriu sai referensia ida mak atu kualifika servisu setór justisa iha futuru.

Aniceto informa, atividade ida mak tau matan ba funsionamentu parlamentu nasional, ida ne’e la’os atu sai seguransa ba parlamentu maibé se membru parlamentu nasional servisu efetivu ne’e JSMP bele ajuda kualifika funsionamentu, tanba parlamentu nasional nu’udar orgaun soberania ida.

“Ami nia monotorizasaun iha parlamentu nasional ami haree kona-ba partisipasaun deputadu sira nian no oinsa mak bankada sira funsiona no mos oinsa mak sira debate no liga ho politika publiku liliu iha setór justisa, atu deputada sira refleta kritika ou opinaun husi sosiedade sivil no mos publiku kona-ba obstaklu ne’ebé mak setór Justisa infrenta durante iha tinan hira nia laran”, Nia Informa.

Ministru Justisa (MJ) Sérgio da Costa Hornai, hatete, papel JSMP importante tebes, no mos parseiru internasional no nasional  sira ne’ebé iha fileira JSMP nian atu fo apoiu asistensia sira iha JSMP. Husi inisiu estebelese ezistensia JSMP ohin sira selebra JSMP nia aniversáriu ba tinan 24.

“Servisu ida ne’e naruk, ita bo’ot sira buka intende didiak parseira ida di’ak ho ita bo’ot sira nia parseiru sira iha nivel nasional no internasional  hodi bele tau ita bo’ot sira nia misaun no vizaun no mos objetivu prinsipal sira iha ita bo’ot sira nia estatutu nu’udar orgaun naun governamental ida ne’ebé importante no iha servisu sira hodi halo observasaun, halo monitorizasaun no halo avaliasaun sira iha setór Justisa no mos servisu Iha transversal balu ne’ebé ita bo’ot sira halo ba iha ita nia dezenvolvimentu institusional”. MJ hatete.

Governante ne’e subliña, governu mai ho nia vizaun ema hotu mos mai ho nia vizaun bo’ot iha planu estratéjia dezenvolvimentu nasional 2021, 2011 no 2030, nu’udar giaun bo’ot ida.

“Ita hotu buka esforsu atu halo integrasaun iha ita nia Programa nasional ba iha dezenvolvimentu iha ita nia giaun ou ita nia matadalan iha planu estratéjia ida atu ita labele haree de’it direitu, ita buka hatun fila fali mai hodi hato’o iha ita nia Programa ou planu estratéjia iha setór justisia nian”, dehan Sérgio.

MJ relata, iha 2011 no 2030 atu buka hatene loloos Timor-Leste nia restaurasaun depois la’o ninia dezenvolvimentu institusional to’o ona iha ne’ebé, tanba iha pontu 5 importante mak presiza hatete.

“Pontu 5 importante mak saúde importante mak ita haree, ita buka hatene konsolida ita nia dezenvolvimentu iha institusional sira iha setór justisa hodi hatan ba dezafiu no programa sira ne’ebé sira hasoru, ita iha tribunais sira rejiste Prokurador Republika no argamentu to’o daudauk iha munisipiu,  ita iha defensor públika, ita iha Advogadu sira, ofisiais justisia, orgaun polisia kriminal sira la’o evolia ita tebes”, MJ argumenta.

Sekretaria Estadu Igualidade (SEI) Elvina de Sousa Carvalho, agrdase ba JSMP tanba halo papel importante iha konstrusaun estadu demokratiku bazeia ba respeitu direitus umanus no hatur justisa.

“Ita hatene, JSMP hala’o duni nia papel kritika no estrateziku hodi lidera no dedika nia servisu hodi kontribui ba asesu sidadaun sira iha sistema justisa atu melloria papel lejislasaun iha Timor-Leste inklui vitima iha bazeia jeneru nian”.

Elvina apresia servisu JSMP nu’udar parseiru prinsipal ba SEI, durante ne’e koordena no hala’o servisu vokasaun ba formulasaun lei no alterasaun lei sira atu asegura hodi responde kestaun igualdade jeneru no inkluzaun.

“Ami haksolok tanba JSMP ohin loron bele lansa tan sira nia relatoriu ne’ebé mak durante  kobre rejultadu monitorizasaun servisu sistema Judisial”.

Relatoriu JSMP ne’e sei fornese dadus importante kona-ba asesu sidadaun sira ba sistema Judisial nune’e mos dadus no relatoriu sira ne’e sai rekomendasaun ba Sekretariu Estadu Igualidade (SEI) no mos parseiru sira seluk atu bele melloria liu tan sira nia servisu liga ho Violênsia bazeia ba jeneru, Violênsia Doméstika no asesesu Justisa ba ema Vulneravel sira.

 Jornalista : Anis

By Ilima'a

Profile Loluwari Media online Loluwari media Online nudar instituisaun midia ida, ne’ebé hala’o nia atividade konaba partilla informasaun ba publiku, iha kapital Dili. Iha suku vila verde postu administrativu Vera Cruz. Loluwari.com foku partilla informasaun atual sira ne’ebé akontese kada loron iha rai laran, liliu preokupasaun publiku nian iha area remotas to’o iha nivel nasional. Loluwari media online hahu nia atividade hodi pasa informasaun iha situasaun estadu emerjensia daruak metade fulan maiu tinan 2020. Maske nune’e loluwari Media online foin mak hetan lisensa husi servisu rejistu verifikasaun emprezarial Institutu publiku SERVE, IP husi kompania LOLUWARI IRA, LDA iha loron 30 fulan junu tinan 2020, ho nia lisensa operasional 1322586. Bazeia ba lei komunikasaun social artigu 40 no 41 konaba liberdade imprensa no liberdade espresaun sidadaun hotu iha direitu atu expresa sira hanoin tuir dever no obrigasaun ne’ebé la viola ema seluk nia liberdade. Inisiativa hari’i Loluwari Media Online, tanba ejensensia konsellu imprensa nian konaba publikasaun informasaun ne’ebé fo sai ba publiku tenke tama kategoria konsellu imprensa nian, no instituisaun media sira atu publika informasaun tuir lei komunikasaun social no komunga kodegu etika jornalistika ne’e sai ukunfuan ba jornalista sira hala’o kna’ar. Instituisaun media sira nia papel partilla informasaun ba publiku liuhusi publikasaun lorloron ho meius komunikasaun social sira kompostu husi media elektronika, media imprime no media online. Ne’ebé publikasaun informasaun sira laiha intervensaun husi media nain sira ho intensaun politika no ekonomia. Loluwari Media Online nudar instituisaun media privadu ne’ebé eziste atu publika informasaun tuir padraun Konsellu Imprensa no mos asosiaun jornalsita sira hanesan Timor Leste Press Union TLPU, Asosiaun Jornalista Timor Leste ne’ebé sai matadalan ba kna’ar media sira. Loluwari media online nudar instituisaun media ho orientasaun lukrutivu hanesan media privadu ne’ebé loke kampu servisu ba an rasik iha era agora hodi redus desempregu iha rai laran. Rendementu ne’ebé loluwari hetan sei mai husi iklan husi parseiru sira hanesan governu, seitor privadu sira seluk opiniaun no meius seluk. Atu fasilita salariu ba nia membru sira ne’ebé mak emprega aan iha Loluwari Media Online. Buat seluk ne’ebé la mesiona sei kesi iha regulamentu internu kompania nian ho rigorozu. Vizaun no Misaun Vizaun • Nudar referensia ne’ebé inspira leitor sira liliu publiku nia prepetiva konaba informasaun ne’ebé adekuadu iha era global ba liberdade publiku nia atu konsumu informasaun. Misaun • Informasaun ne’ebé ho tipu edukativu nudar kontrolu sosial ba publiku. • Partilla informasaun iha teritoriu tomak kobre informasaun atual akontesementu atual iha area edukasaun saude ekonomia, agrikultura no seitor produtivus sira. • Hamri’ik ho Forma rasik atu pasa informasaun iha politika redasaun no editorial ne’ebé tuir matadalan kodegu etika jornalistiku. • Produz nutisia ne’ebé independent no livre husi presaun politika no ekonomia maibe firme publika informasaun ho balansu no diferenti. • Produtu informasaun ne’ebé kualidade Strutura redasaun Xefe Redasaun : Cesar Pires Kordendor Kobertura : Alberto Pires Sekretaria Redasaun : Fernando da Costa Redaksi: Herminio Cardoso, Fernando da Costa, Alberto Pires, Sergio da Cruz, Elio da Costa, Estevão Nunu, Diretór Kompania Loluwari Ira, LDA : Herminio Cardoso Manajer Iklan/Marketing: Hernania Febriani Soares Cardoso Finansa : Otilia Caldas IT/Web: Benigno Aquino Campos, Salis Cardoso Office : Lemorai, Vila Verde, Vera Cruz, Dili, Timor Leste. phone: 74327856 (WA/SMS) fanpage facebook : loluwari media online email : cesarpires046@gmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!