Loluwari Média (Lautém) – Marjina da Silva, ho nia alin na’in 5 agradese ba Prezidente Repúblika (PR), José Ramos- Horta ne’ebé oferese uma dignu ida ba sira.
Oan kiak na’in 6 ne’e kompostu husi mane na’in tolu no feto na’in tolu ne’ebé hela iha aldeia Ra’ano, suku Serelau, postu administrativu Lautem, munisípiu Lautém, sira nia inan-aman mate hotu ona, husik hela sira mesak, nune’e sira simu uma dignu ida kompleta ho fasilidade, inklui no mós karau rua husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta.
“Ha’u agradese no fó obrigadu barak ba Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ne’ebé oferese ona uma dignu ida ne’e, mai ami na’in 6, bele hamahon ami.”

“Ami laiha buat ida hodi selu ba Prezidente Repúblika nia laran luak ida ne’e, maibé ami só reza ba aman Maromak haraik tulun no ajuda nafatin Prezidente Repúblika,” dehan oan kiak Noy iha Serelau, Sábadu (16/08).
Noi hatete, durante ne’e sira hela ho uma ne’ebé nia kondisaun grave, maibé agora uma foun ne’ebé kompleta ho fasilidade, oan kiak sira agradese ba xefe estadu nia tulun.
“Durante ne’e ami na’in 6 hasoru susar, tanba lakon inan-aman, konta fulan de’it, la to’o tinan, ami sente labele. Tanba ami otas ki’ik, no ha’u mós hakarak kontinua ha’u nia estudu nivél superiór maibé tanba problema ekonómia ha’u labele kontinua.”
Tanba ne’e Noi husu ba Prezidente Repúblika ho nia ekipa karik bele suporta nétik alin na’in 4 bele remata eskola iha nivel sekundáriu kontinua ba oin.

Xefe suku, Serelau, Jeremias Sousa, agradese prezidente republika ajuda komunidade suku Serelau, liliu oan kiak na’in 6.
“Ami hotu la espera katak inisitiva importante ida ne’e bele mosu mai iha ami nia suku, liliu ba família oan kiak ida ne’e. Tanba ne’e ami haksolok bo’ot, agradese ba tulun ne’ebé liuhusi Unidade Servisu Sosiédade Sivil, no Asuntu Sosiál ne’ebé bele identifika no hili ita nia oan kiak na’in 6 hodi tau iha lista Prezidensia Repúblika ninian.”
“Oan kiak na’in 6 ne’e lakon sira nia inan no sira nia aman la do’ok malu, sira hahú lakon sira nia inan iha Juñu 2022, la kleur tan sira mós lakon tan sira nia aman iha Dezembru 2023, entre oan kiak na’in 6 ne’e, sira iha bin ne’ebé ho idade agora tinan 21. Ne’ebé durante ne’e tau matan, sai nu’udar inan ba sira alin na’in 5 ne’e. Entre sira na’in 6 ne’e mós iha feto ida mak difisiensia.
“Ha’u konta istória kona-ba sira nia moris bainhira sira nia inan ho aman mate husik oan kiak na’in 6 ne’e, sira hela nafatin uma ne’ebé la dignu, depois kalan mak foin sira ba toba nia maun sira iha kraik, balu ba toba hamutuk ho tia no inan ki’ik sira.”
Bainhira tempu di’ak sira sai husi eskola mai, sira hamutuk iha nia maun Rozilio sai nu’udar sira nia maun bo’ot, sai sira nia aman ne’ebé durante ne’e tau matan ba labarik na’in 6.
Maun Rozinho mak organiza nia alin mane na’in 3 ba halibur fatuk iha tasi ibun, depois sira tula mai tau iha estrada ninin, depois hetan osan hodi sustenta sira nia família.
“Triste duni ba labarik na’in 6 ne’e bainhira ha’u haree, ha’u sente triste, maibé depois ha’u nia primu ida husi gabinete Prezidensia Repúblika, Armenio telefone ha’u dehan, Xefe suku, Asesor husi Prezidénsia Repúblika atu ba vizita suku Serelau hodi haree eskola ne’ebé grave”.
“Momentu ne’eba sira fó loron mai ha’u, ha’u hein duni iha eskola báziku sentrál, depois asesor Quintiliano ho nia ekipa sira mai, ha’u konsege akompaña, ami ba haree eskola ne’ebé kondisaun at ne’e.”
Xefe suku ba besik asesor, maun tempu iha karik ba haree família ne’ebé vulneravel tebes, depois oan kiak teb-tebes.
“Asesor mós dehan prontu ita bele ba haree, ha’u lori mai, oan kiak na’in 6 ne’e mós kompletu hela nia maun nia uma, ha’u bolu sira ba hasoru. Depois asesor oferese mós nesésidade báziku, asesor ne’e husu oan kiak na’in 6 sira nia uma iha ne’ebé, ha’u hatan nia uma iha leten, se bele karik asesor ita bele ba haree”.
“Ami mai duni iha fatin ida ne’e, asesor ho nia ekipa, ami mai haree kondisaun uma laran, depois toba fatin, asesor sira ho nia ekipa sira hasai foto duni. Asesor ko’alia mai ha’u, xefe suku ha’u kuaze perkore ona territóriu maibé ita nia oan kiak na’in 6 ne’e mós ha’u haree sente triste. Tanba sira nia kondisaun ne’ebé ita labele espera.”

Maibé, se bele karik aban bainrua hanesan ne’e halo proposta ida haruka ba iha gabinete dirije ba Prezidente Repúblika, atu bele apoiu halo nétik mahon ba oan kiak sira ne’e. Iha momentu ne’eba depois loron rua, xefe suku halo proposta hodi submete ba Prezidente Repúblika nia gabinete.
Prezidente Repúblika haree proposta, fotografia, video ne’ebé asesor sira hasai, entrega ba Prezidente Repúblika sira haree triste no proposta hirak ne’e aprova duni. Ekipa sira mai konstrui uma mahon dignu ida ne’e iha Maiu 2025. Ohin loron inagura atu entrega ba família oan kiak na’in 6.
Tanba ne’e nu’udar xefe suku, lori komunidade tomak, suku Serelau no família oan kiak na’in 6, hakarak agradese tanba bele hetan uma dignu ida ne’e hodi hakmatek iha laran, estuda no hateke ba loron aban ne’ebé nakonu ho esperansa.
Maibé, komprende katak programa uma dignu ba família kbi’it la’ek, ka oan kiak nu’udar kompromisiu importante ida husi Prezidente Repúblika.
Maibé, atu promove dignidade no moris ba família sira kbi’it la natoon, iha area rural, ohin hotu no liliu oan kiak sira sente no sai sasin inisitiva importante ida ne’e, katak bele ona oferese ba sira uma ida ho dignu, ne’ebé bele fó ksolok ba sira.
“Uma ida ne’e lá’os de’it nu’udar mahon ba sira, maibé sei sai fatin esperansa, sai fatin hakmatek ida ba sira hodi estuda. Fatin atu hateke ba loron aban ne’ebé sei di’ak liu loron ohin, tanba ne’e dala ida tan lori membru konsellu suku, komunidade no família oan kiak, hato’o agradesimentu wa’in tebes ba Prezidente Repúblika ne’ebé oferese uma mahon ida ne’e ba ba família oan kiak sira.”
Hein katak apoiu sira ne’e ho modelu hanesan ka apoiu tipu sira seluk, ne’ebé sei mai husi Prezidénsia Repúblika bele kontinua apoiu komunidade, kbi’it la’ek sira seluk ho forma seluk, no iha tipu seluk.
“Oan kiak na’in 6 bele hetan uma mahon ida ne’e ho dignu no sai fatin hamhon sira nu’udar hari’i sira nia futuru ba oin. Kontinua ita hotu-hotu sei tau matan ba obra ne’ebé Prezidente Repúblika oferese ba oan kiak na’in 6 ne’e hodi kuidadu, nune’e konstrusaun ida ne’e bele dura to’o tinan naruk, bele fó mahon ba oan kiak na’in 6.”
Reprezentante PAM, Sekretáriu Assuntu Planeiamentu, Tiborsio dos Santos, hatete, autoridade munisípiu Lautem tinan-tinan aprejenta orsamentu hahú husi suku, postu, depois mai iha munisípiu, dala ruma tau osan ba iha prosesu planeiamentu sira.
“Prezidente Repúblika ho nia ekipa bele oferese uma dignu ida ba komunidade iha Munisípiu Lautem, postu Lautem, suku Serelau. Hanoin suku ne’e kuñesidu uluk tempu luta ba ukun rasik an, hamutuk ho suku Mehara suku seluk tan espesiál ba loron levantamentu ba ukun rasik nian, luta na’in nakonu iha fatin ida ne’e, maibé ita labele ajuda sira tanba orsamentu ne’ebé la kobre hotu ba sira.
“Ohin ha’u hanoin xefe suku ko’alia lubuk ida kona-ba ita nia oan na’in 6, ha’u triste uitoan, inan-aman laiha hotu todan. Husu ba Xefe suku, xefe aldeia sira fó informasaun sira di’ak ba iha entidade hotu, nune’e sira bele haree no bele ajuda ita nia komunidade ne’ebé kbi’it la’ek hanesan ne’e. Tanba sira ne’e merese duni atu hetan ajuda.”
Xefe suku nia inisitiva bele hato’o informasaun ne’ebé ba iha asesor ne’e ohin bele mai tur iha fatin ida ne’e, hodi ajuda ba oan na’in 6 ne’ebé ohin sira bele hetan uma ida ne’e.
“Tanba ne’e ha’u agradese ba xefe suku nia esforsu hamutuk ho ekipa ne’ebé uluk halo levantamentu dadus ida ne’e, bele ona ajuda oan kiak na’in 6.”
Xefe Kaza Sivil Prezidénsia Repúblika, Jezuina Maria Ferreira Gomes, hato’o obrigadu ba autoridade, líder komunitária, ba komunidade sira, ohin tanis lubuk ida ona, agora mai haksolok no hamnasa fila fali.
“Prezidente Repúblika desde assume nia mandatu iha Maiu 2022, iha komitmentu no kompromisu atu apoiu programa governu, liliu ba area sosiál ne’ebé governu servisu barak loos, labele atende komunidade hotu.
“Ohin xefe suku, ho reprezentate PAM dehan, sira iha programa lubuk ida, orsamentu la to’o, Tanba ne’e mak iha Prezidensia Repúblika iha Unidade Servisu Sosiál liuhusi programa ida ne’e mak fó tulun liliu ba komunidade sira ne’ebé kbi’it natoon.”
“Prosesu ne’ebé ami hala’o, bele liuhusi proposta xefe sira, amu paroku sira, líder autoridade sira, bele mós haree husi notísia iha média ne’e ekipa ba halo levantamentu dadus. Maibé, uma ida ne’e hetan proposta husi xefe suku Serelau rasik, iha nia prosesu mak proposta dirije ba Prezidente Repúblika, ka dirije ba Xefe Kaza Sivil, sei fó despasu ba Unidade Servisu Sosiédade Sivil Apoiu Sosiál tun mai halo verifikasaun, avaliasaun tu’ir prosedimentu ne’ebé iha. Depois sira halo relatóriu haruka ba Prezidente Repúblika haree, aprova no hatun fali mai Xefe Kaza Sivil hodi ezekuta liliu entermus finanseiru.”
Desde Maiu 2022 Prezidente Repúblika asume nia kna’ar, Prezidensia Repúblika fó ona apoiu, hari’i uma no mós fó materiál konstrusaun halo uma, ne’ebé ajuda ne’e iha rua, ida Prezidensia Repúblika nia funsionáriu sira mak halo uma. ida fali sira husu apoiu fó materiál konstrusaun atu komunidade ka família ne’e mak halo nia uma.
“Desde Maiu 2022 to’o agora 2025 Prezidente Repúblika fó ona apoiu halo uma no mós materiál konstrusaun ba família ka uma hamutuk 37.”
Iha tempu badak mai, Unidade Servisu Sosiédade Sivil Apoiu Sosiál sei ba entrega tan uma ida iha Oe-Cusse.
“Prezidente Repúblika hato’o nia hakuak, domin bo’ot ba imi na’in 6 katak, imi na’in 6 ne’e la mesak ida, imi na’in 6 iha avo Horta, imi na’in 6 iha família ne’ebé besik imi, iha autoridade lokál, líder komunitáriu ne’ebé imi la mesak.” Nia haktu’ir.
“Prezidensia Repúblika mós sei mai akompaña nafatin, imi presiza buat ruma, Xefe bele kontaktu ba Unidade Servisu Sosiédade Sivil Apoiu Sosiál mai akompaña sira nia kondisaun ne’e halo nusa, sira presiza buat ruma Prezidensia Repúblika sei apoiu nafatin.
Maibé, husu nafatin ba xefe suku akompaña sira, no mós família sira ne’ebé besik ne’e, komandante PNTL sira favór se imi iha tempu la’o mak cek hela sira, di’ak ba la’e ne’e presiza apoiu hotu.
“Uma ne’e ho nia konstrusaun montante orsamentu $14.500 mill ne’e halo uma ida, sala vizita ida, kuartu tolu, dapur, hariis fatin, normalmente komunidade sira ne’ebé besik ne’e loke mós kios ida, maibé tanba iha ne’e haree, imi haree rasik se loke kios karik la viabel.”
Ne’ebé osan kios nian ne’e, Prezidensia Repúblika ajuda fali ba sosa hela karau rua, nune’e imi na’in 6 bainhira sai eskola karik fó han karau 2 ne’e, karau 2 ne’e aban bainrua oan tan, imi bele sai bisnismen ki’ik oan, tanba istória ne’e bainhira imi sai husi eskola, imi ba hili fatuk iha tasi, imi faan ne’ebé agora imi iha atividade foun ida, imi haree no kuidadu karau, ida ne’e mak Prezidente Repúblika fó apoiu ba imi na’in 6.
Jornalista : Chay Risky

