Loluwari Média (Lautém) – Reprezentante Xefe Estadu Maiór Jenerál (F-FDTL) Maijor General Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), João Miranda “Aluc Descates”, hatete, ohin selebra loron Falintil ba dala 50 atu reflete pasadu no hafoun ba prezente ne’ebé Falintil sira hakat liu ona no ba futuru, Atu promove lia los no respeita diskursu publiku hodi rejeita korupsaun no abuzu poder no tau matan ba povu ne’ebé moris ho vulneravel liu no kuda kulturá perdaun nian hodi hari’i dame iha nasaun ida ne’e mak konkretu.
“Loron Falintil, loron gratidaun responsabilidade no sai memoria ba ita nia maluk ne’ebé luta no lakon iha funu laran no gratidaun responsabilidade ba ita nia Falintil sira ne’ebé sei moris. Ita hari’i ita nia nasaun to’o ohin loron, tanba Timor-Leste, nia luta ba Auto determinasaun save ukun rasik an ne’e kriasaun ba Falintil iha 20 Agustu 1975.” Dehan Maijor General F-FDTL, João Miranda “Aluc Descartes” nia Diskursu iha ambitu Selebra Loron Falintil iha Kampu proklamasaun Independénsia Lospalos, Segunda (18/08).

“Aluc Descartes” hatete, Falintil iha kapasidade atu proteze nia populasaun apoiu Independénsia no rejiste hasoru inimigu ba libertasaun Nasionál tanba Falintil nia kriasaun nu’udar espresaun kooperasaun etiku atu garantia ba povu Timor oan nia auto determinasaun ba Independénsia ho dignidade.
“Iha tempu difisil povu dedika no sakrifíka nu’udar dalan persistensia dignidade humanu no sira nia solidaridade entre ita ho komunidade nasaun sira seluk, iha ita nia historia, ita aprende halo funu no iha tempu paz ita kria paz tanba luta ba libertasaun hanorin ita atu defende ita nia rai no fo sasin katak Timor oan sai sasin nu’udar ukun rasik an.”
“Falintil ho identidade Nasionál hari’i karakter nasaun ida nian tanba identidade la’os movimentu involve maibé prosesu moruk ida tanba hetan susar no terus ohin loron motiva F-FDTL atu tau matan ba nia povu. Tanba Falintil hanorin nasaun nia karakter soberania ho responsabilidade hodi defende territóriu no Independénsia respeita ba Direitu Internasionál.

“Falintil brani no atua firmeza injustisa hodi la rende ba tentasaun violénsia oioin, hari’i disipliña no unidade hodi kumpri dever ho rigorozu no la haluha sentru ba misaun kria Unidade no respeita ba diversidade kultura no orijen rikusoin ida ne’ebé hodi hametin ita nia nasaun.”
Falintil nia aniversáriu ba dala 50 hari’i mak estadu, tanba Independénsia la’os pontu final maibé inisiu husi esforsu Forsa ne’ebé ho profesionál no hakbesik ba sidadaun sira tanba nu’udar Forsa Armada, dame nu’udar misaun Nasionál no internasionál tanba esperiénsia Timor nian hari’i misaun dame nian halo kooperasaun rejionál no hari’i dezenvolvimentu sustentável.
Forsa legitima bainhira hari’i dame katak autoridade bainhira hetan respeita bazeia ba lei no orden katak vitoria bainhira ba povu nia moris diak iha tinan 50 ne’ebé ohin ita selebra no fo homenajen ba Falintil sira, ne’ebé brani mate ba rai ida ne’e no ba sira ne’ebé ohin loron kontinua sira nia diak ba rai no povu ida ne’e.”

“Husu ba veteranus no kombatente libertasaun Nasionál nu’udar ita selebra sekulu historia nia agradesementu ne’ebé klean ba ita bo’ot sira nia aten brani no sakrifisiu no kontribuisaun ba forum tranzisaun Falintil ba Forsa Defeza Timor-Leste maské ida ne’ebé serve ba jerasaun foun ida no valor dignidade humanu respeita korajen no solidariedade no legalidade ba povu no promove rekonsiliasaun ba Defeza ne’ebé responsavel ba foka liu ba povu nia moris diak.”
Ministru Pretoleo Rekursu Minarai (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hatete, loron Falintil nu’udar loron espesiál no loron historia ba Falintil nia luta ba libertasaun Nasionál tanba Timor oan feto no mane, Ferik no katuas, ki’ik no bo’ot nia aten brani hodi luta no sakrifíka sira nia an hodi Timor-Leste hetan nia independénsia.
“Loron 20 Agustu loron Falintil nia luta naruk ne’ebé nakonu ho terus susar mate ba ita nia ukun rasik an. Tanba ita nia luta na’in Falintil merese, ita hotu hakruk no fo onra no gloria, maske balu ohin la hamutuk ho ita, maibé ita nafatin tane no fo homenagen tanba libertasaun luta la’os fasil maibé liuhusi prosesu naruk.”
Jornalista : Chay Risky

