Loluwari Média (Díli) – Diretór Forum Organizasaun Naun-Governamental Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto, hatete, relasiona ho Postu-adezaun Timor-Leste ba Organizasaun Mundial Komersiu (OMK), iha 10 Fevereiru tinan ne’e (2025) iha Centro Convenções Díli (CCD), atividade ne’e hola parte ba vizita nivel altu no avaliasaun husi OMK ba Timor-Leste nia progesu hafoin adere nu’udar membru direitu plenu ba OMK iha Agostu 2024.

“Ami husi sosiedade sivil iha ne’e, hato’o ami nia preokupasaun ba adezaun Timor-Leste ba OMK no nia atividade konferensia nasional liga ba politika “Postu Adezaun Timor-Leste ba iha OMK ne’ebé mak realiza iha 10-11 Fevereiru 2025, iha CCD ne’e ami konsidera OMK desde inisiu nu’udar instrumentu ekonomiku. ba pais norte industrializadu hodi exploita no kontrola pais sul menus husi sub dezenvolvidu hanesan TL, tanba OMK nu’udar instrumentu foun hodi konsolida dominasaun externa ba reforsa dependensia no dezigualdade iha TL.” Dehan Diretór Forum Organizasaun  Naun -Governamental Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto, ba jornalista sira iha, Kaikoli, Dili, sexta (14/02).

Valentim sublña, vizita Sekretariu Jeral OMK mai Timor-Leste iha periodu krize. Kustu  ba vida TL ne’ebé klean ba bebeik falta asesu medikamentu no tratamentu saúde no sidadaun sira gasta barak ba sira nia saúde rasio mate aas iha hospital.

Falta aihan saúdavel no naton ba sidadaun no populasaun rihun atus tolu resin moris iha nivel krize alimentar no metade populasaun moris ho maltrusisaun no mos presu sasan no aihan nesesidade baziku aumenta liutan no populasaun asesu ba rai no abitasaun karun difisil tebes ba populasaun ordinariu sira no mos kresimentu eskola privadu no komersializasaun ba setór edukasaun karun liu hodi asegura ema kiak sira atu asesu edukasaun ho kualidade.

“Tinan 20 resin ona, ita nafatin hatudu kiak no ita depedensia ba mina no gas no ba importasaun husi rai liur ba bebeik ho levantamentu Fundu Petrolifero ne’ebé la sustentavel potensiál lori TL ba fiskal ou rai naruk. Tanba TL sem hetan rendimentu alternativu no sustentavel ba rendimentu mina gas, tanba korupsaun no nepotizmu no partidarizasaun ba funsionamentu servisu publiku buras, mai kedas ho tentativa hodi hafraku mekanizmu ba kontrolu akuntabilidade no transparansia nune’e TL mantein kiak no dezigualdade no mos mal dezenvolvimentu.”

Ho razaun hirak ne’e liu husi Estudu no observasaun ba situasan konkretu iha TL no aprende husi esperiensia rai seluk bainhira integra ba OMK.

“Governu TL la konduz politika konsultativu ne’ebé diak ho Sosiedade Sivil no la asegura mekanizmu partisipasaun publiku ne’ebé efetivu iha prosesu adezaun no postu adezaun TL ba OMK.”

“Ami konsidera konferensia ne’e nu’udar meius ba sosializasaun no buka konsensus duke plataforma konsultativu no dialogu ne’ebé ne’ebé efetivu hodi asegura sosiedade sivil no publiku nia partisipasaun. Ami kontinua apela no alerta katak maske adere ona ba OMK TL tenke asegura direitu ba regula ekonómia no komérsiu duke deregulariza no liberaliza setór vital sira tanba halo klase popular mak sei sofre no vulneravel liu.”

Valetim dehan, governu TL tenke salva guarda area estratejiku no potensial liu husi politika protesaun tarefa no subsidiu ne’ebé proteze no promove autor negosiu no produsaun lokal iha TL. Governu TL tenke tau prioridade no proteze no investe makaas ba setór prioridade sosio ekonomia hanesan saúde, Edukasaun no Agrikultura iha nasaun ne’e.

Peskizador Asuntu Agrikultór Ekonómiku, Mariano Fereira, hatete, OMK nia servisu atu fasilta merkadu ou komérsiu entre nasaun ida ba nasaun seluk tantu husi nasaun ki’ik ka kiak no mós nasaun riku tama hotu nu’udar membru Organizasaun atu fasilita komérsiu.

“TL dala wa’in ami ko’alia katak la’os ita seidauk tama ba OMK atu hadiak ita nia situasaun  maibé ita nia situasaun iha rai laran desde tempu naruk kedas seidauk iha kondisaun ne’ebé mak apropriadu atu bele dezenvolve ho diak nune’e ita bele tama ba iha organizasaun sira ne’e atu bele kompete bainhira ita tama ba Organizasaun sira ne’e signifika ita mos loke ita nia merkadu ba ema seluk no ema seluk mos tarjetu ba ita nia merkadu.”

Tanba rai laran agora daudaun domina ho importasaun produtu husi rai seluk, tanba ne’e mak husu governu TL nia produtu ida ne’ebé mak haruka sai ba liur hanesan kafe no buat seluk maibé ida ne’e de’it sei la to’o.

“Iha situasaun ne’ebé ami la mentavel tebes tanba ita depende ba mina no ita seidauk uza fundu mina ho didiak atu dezenvolve no ba ita nia setór produtivu no mos setór seluk hanesan setór Edukasaun no Saúde to’o ohin loron ita nafatin hatudu liman ba malu.”

“Ita nia preparasaun seidauk maximu atu sai membru OMK tanba ita nia produsaun mak kafe de’it maibé seluk laiha tanba ne’e bainhira ema husu produsaun ho kuantidade ne’ebé bo’ot ita sei labele responde ba merkadu internasionál sira ne’e, tanba ita nia estadu kada tinan halo espozisaun iha fatin oioin hodi ita nia produtu ba maibé la reforsa ita nia ekonómia iha rai laran no la reforsa investimentu ba setór ne’ebé tu’ir loloos atu ajuda ita nia ekonómia.

Tanba ita depende ba fundu mina sei sulin hela tanba ne’e mak presiza ita nia preparasaun ne’ebé maximu servisu makaas tanba governu atu dezenvolve politika no planu no programa tanba ne’e ami husu governu tenke servisu ho seriu se ita nia irama mak sai hanesan ita nia povu mak sai vitima.”

Jornalista : Chay Risky

By Ilima'a

Profile Loluwari Media online Loluwari media Online nudar instituisaun midia ida, ne’ebé hala’o nia atividade konaba partilla informasaun ba publiku, iha kapital Dili. Iha suku vila verde postu administrativu Vera Cruz. Loluwari.com foku partilla informasaun atual sira ne’ebé akontese kada loron iha rai laran, liliu preokupasaun publiku nian iha area remotas to’o iha nivel nasional. Loluwari media online hahu nia atividade hodi pasa informasaun iha situasaun estadu emerjensia daruak metade fulan maiu tinan 2020. Maske nune’e loluwari Media online foin mak hetan lisensa husi servisu rejistu verifikasaun emprezarial Institutu publiku SERVE, IP husi kompania LOLUWARI IRA, LDA iha loron 30 fulan junu tinan 2020, ho nia lisensa operasional 1322586. Bazeia ba lei komunikasaun social artigu 40 no 41 konaba liberdade imprensa no liberdade espresaun sidadaun hotu iha direitu atu expresa sira hanoin tuir dever no obrigasaun ne’ebé la viola ema seluk nia liberdade. Inisiativa hari’i Loluwari Media Online, tanba ejensensia konsellu imprensa nian konaba publikasaun informasaun ne’ebé fo sai ba publiku tenke tama kategoria konsellu imprensa nian, no instituisaun media sira atu publika informasaun tuir lei komunikasaun social no komunga kodegu etika jornalistika ne’e sai ukunfuan ba jornalista sira hala’o kna’ar. Instituisaun media sira nia papel partilla informasaun ba publiku liuhusi publikasaun lorloron ho meius komunikasaun social sira kompostu husi media elektronika, media imprime no media online. Ne’ebé publikasaun informasaun sira laiha intervensaun husi media nain sira ho intensaun politika no ekonomia. Loluwari Media Online nudar instituisaun media privadu ne’ebé eziste atu publika informasaun tuir padraun Konsellu Imprensa no mos asosiaun jornalsita sira hanesan Timor Leste Press Union TLPU, Asosiaun Jornalista Timor Leste ne’ebé sai matadalan ba kna’ar media sira. Loluwari media online nudar instituisaun media ho orientasaun lukrutivu hanesan media privadu ne’ebé loke kampu servisu ba an rasik iha era agora hodi redus desempregu iha rai laran. Rendementu ne’ebé loluwari hetan sei mai husi iklan husi parseiru sira hanesan governu, seitor privadu sira seluk opiniaun no meius seluk. Atu fasilita salariu ba nia membru sira ne’ebé mak emprega aan iha Loluwari Media Online. Buat seluk ne’ebé la mesiona sei kesi iha regulamentu internu kompania nian ho rigorozu. Vizaun no Misaun Vizaun • Nudar referensia ne’ebé inspira leitor sira liliu publiku nia prepetiva konaba informasaun ne’ebé adekuadu iha era global ba liberdade publiku nia atu konsumu informasaun. Misaun • Informasaun ne’ebé ho tipu edukativu nudar kontrolu sosial ba publiku. • Partilla informasaun iha teritoriu tomak kobre informasaun atual akontesementu atual iha area edukasaun saude ekonomia, agrikultura no seitor produtivus sira. • Hamri’ik ho Forma rasik atu pasa informasaun iha politika redasaun no editorial ne’ebé tuir matadalan kodegu etika jornalistiku. • Produz nutisia ne’ebé independent no livre husi presaun politika no ekonomia maibe firme publika informasaun ho balansu no diferenti. • Produtu informasaun ne’ebé kualidade Strutura redasaun Xefe Redasaun : Cesar Pires Kordendor Kobertura : Alberto Pires Sekretaria Redasaun : Fernando da Costa Redaksi: Herminio Cardoso, Fernando da Costa, Alberto Pires, Sergio da Cruz, Elio da Costa, Estevão Nunu, Diretór Kompania Loluwari Ira, LDA : Herminio Cardoso Manajer Iklan/Marketing: Hernania Febriani Soares Cardoso Finansa : Otilia Caldas IT/Web: Benigno Aquino Campos, Salis Cardoso Office : Lemorai, Vila Verde, Vera Cruz, Dili, Timor Leste. phone: 74327856 (WA/SMS) fanpage facebook : loluwari media online email : cesarpires046@gmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!